mera vlade tržišno svetogrđe
Brkić: Kaznu Delezu platiće građani koji su uštedeli na maržama, sve što im je ostalo u džepu uzeće im Vlada
Kompanija Delez podnela je zahtev za međunarodnu arbitražu zbog uredbe o maržama, a novinar Miša Brkić kaže da je ova mera Vlade Srbije "tržišno svetogrđe", te da će kaznu Delezu platiti građani, isti oni koji su uštedeli na maržama.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić posetio je juče, posle više od godinu dana Novi Sad i pojeo indeks sendvič, a Brkić kaže da ne priliči predsedniku da se na taj način "ušunja" u jedan veliki grad u Srbiji.
"To što je juče otišao u Novi Sad, na način na koji je otišao, odudara malo od pompe sa kojom ulazi u sve druge gradove u Srbiji - kao oslobodilac... Naravno da kada neko ode u restoran u gradu koji ne može da se oporavi od tragedije da to deluje degutantno, ali to je predsednikova odluka", navodi novinar i dodaje da ako je negde hteo da pojede indeks sendvič - nije morao u Novom Sadu
Kompanija Ahold Delhaize (Delez) podnela je zahtev za arbitražu Međunarodnom centru za rešavanje investicionih sporova (ICSID) zbog regulatornih mera koje je Vlada Srbije sprovela u septembru 2025. godine.
"Srbija uglavnom ima loša iskustva sa arbitražama i uglavnom sve gubi, tako da velika verovatnoća je da se nećemo dobro provesti ni sa ovom arbitražom koju Delez pokreće", navodi Brkić.
Naša vlada se poslužila populizmom da uredbom ograniči marže, smatra Brkić.
"U tržišnim ekonomijama, ne postoji uredba kojom se vlada - postoji zakon i ustav. I Delez se upravo na to poziva pred međunarodnom arbitražom, on tuži Vladu Srbije za nepoštovanje njenih zakona i kaže - od toga imam štetu. Verovatno će vladini advokati izneti argumente države, ali nisam siguran da međunarodna arbitraža ima razumevanja za tu vrstu populizma", ističe on.
Delez je mera Vlade najviše pogodila, ali bilo bi još gore ukoliko bi se njegovoj tužbi pridružio još neki od trgovinskih lanaca koji posluju u Srbiji, navodi.
"Ko god bude dolazio u Srbiju imaće na umu odluku Vlade o ograničavanju marži. Dakle, Vlada je ta koja mene kao velikog investitora sprečava da, kad sam legalno došao na tržište i poslujem, ograničava moju zaradu. To je tržišno svetogrđe, to je nemoguća varijanta osim ako se nije dogodila neka velika katastrofa, zdravstvena, meteorološka ili ratna, pa vlada svojim uredbama u vanrednom stanju ograničava trgovačku zaradu", objašnjava novinar.
Brkić kaže vašingtonska arbitraža može da "otcepi desetine miliona evra kazne".
"Platiće građani, oni građani koji su uštedeli na maržama. Sve ono što im je ostalo u džepu, uzeće im Vlada da bi platila kaznu Delezu", navodi Brkić.
Udruženje potrošača Efektiva pozvalo je na bojkot trgovinskog lanca Delez nakon vesti od petka da je Delez tužio državu zbog Uredbe o maržama, a novinar kaže da ne može nikakvo udruženje građana ili ekspertska organizacija da kaže da li neka kompanija ima profit.
"Kompanija i postoji da bi ostvarivala profit. Kad sam video to saopštenje mislio sam da ga je potpisala ministarka, jedna vrsta omraze prema velikim kompanijama. Efektiva kaže - to nije moralno. Citiraću Đinđića, ako vam je do morala, idite u crkvu. Delez nije ovde da moralno posluje, nego da zarađuje profit. Ako vam se ne sviđa Delez, idite u druge radnje", poručuje Brkić i navodi da se u opterećenju države na proizvođače hrane i trgovce krije najveći deo odgovora zašto je hrana u Srbiji skupa, a u okruženju i u EU je jeftinija.
Jura u Leskovcu deo radnika otpušta, a deo šalje na plaćeno odsustvo, a Brkić kaže da ono što se dešava u Juri postaje standardno.
To je potrošen model razvoja koji je predsednik države promovisao već deset godina - dovođenje stranih investitora, davanje olakšica uglavnom u niskoplaćenim industrijskim granama, uglavnom vezano za autoindustriju koja je već nekoliko godina u krizi i logično je da se sve to prelilo na Srbiju.
Koja je sudbina Vučićevih robota?
Predsednik Aleksandar Vučić najavio je da bi Srbija ove godine mogla da počne kao prva zemlja u Evropi da proizvodi humanoidne robote, a Brkić kaže da je Srbija ostala "šrafciger industrija" koja sklapa, te da i dalje nismo u stanju da napravimo ni automobil.
"Onaj ko to promoviše namerno zamenjuje tezu. Kad kažete robot - uh to je visoka tehnologija. Jeste, ali se ta visoka tehnologija ne osmišljava ovde, nije to srpski robot", ističe Brkić.
Novinar kaže da kad se kaže robot onda se očekuje i da ima "srpsku pamet", odnosno da je neko smislio zglobove ili senzore za tog robota.
"Ne, to se sve uveze i mi sad od toga pravimo veliku priču kako Srbija ulazi u inovativne države. Ne, Srbija ostaje industrijski proizvođač, samo ne mota kablove za auto-industriju, nego sklapa robota", zaključuje Brkić.
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare