CINS: Greškom EPS-a meštani ostali bez domova, dosad niko nije odgovarao

Vesti 26. jul 202211:44 11 komentara
Zaovinsko jezero
Shutterstock

Zaovinsko jezero na Tari je veštačko jezero, napravljeno da se iz njega izvuče voda za obližnju reverzibilnu hidroelektranu Bajina Bašta i to samo kada je najpotrebnije – u slučajevima kvarova (na elektromreži), nestašica struje i incidenata u energetskom sistemu države. Elektroprivreda Srbije (EPS) je u martu 2019. godine naglo izvukla veliku količinu vode iz jezera što je, prema zaključku geologa, pokrenulo klizište u selu Mandići usled čega se urušulo desetak kuća. Istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS) pokazuje kako ni tri godine kasnije EPS nije ljudima nadoknadio štetu, niti je bilo ko odgovarao zbog uništavanja prirode.

Stručnjaci su, inače, još 2002. godine upozorili EPS da zbog opasnosti od klizišta voda ne treba da se spušta ispod 850 metara. Zaovinsko jezero je 2019. godine, uoči incidenta, bilo na 831,17 metara, piše CINS.

Poslednjeg dana marta 2019. godine Milojka Mandića je pozvala ćerka i rekla mu da „prašti šuma“ i „pucaju žile“. To je bio znak da je u njegovom rodnom selu, Mandićima kod Zaovinskog jezera na Tari, pokrenuto klizište. Njegov život od tog dana više nije bio isti.

Milojko se sa suprugom Jelenom sutradan probio do sela. Put je ispucao pa su kola morali da ostave na bregu i siđu pešaka do svoje kuće – toliko iskrivljene da nisu mogli da uđu.

Kuća koju su, kako kaže, supruga i on napravili od dve plate prosvetnih radnika i u kojoj su provodili najveći deo godine, više nije bila njihov dom. Visila je „ni na nebu ni na zemlji“, priča Milojko dok stoji na ruševinama nekadašnje terase.

Nakon što je pokrenuto klizište, meštani desetak uništenih kuća su napustili Mandiće. Života u selu nema, objašnjava Milojko za CINS. I seosko groblje je izmešteno.

„Mrtve su zbrinuli, živi ostadoše nezbrinuti.“

Grčić priznao krivicu EPS-a

Više od tri godine kasnije, oni svoju pravdu traže pred Višim sudom u Užicu. Od EPS-a traže naknadu štete za uništene objekte, šume, voćnjake i livade.

Osim na sudu, Milojko je odgovor tražio na više adresa – pisao je, između ostalog, predsedniku Aleksandru Vučiću, premijerki Ani Brnabić i nekadašnjem direktoru EPS-a Miloradu Grčiću.

Konkretan odgovor dobio je jedino od Grčića: da imaju pravo da traže odštetu, kao i da u EPS-u planiraju da odvoje novac za to. Na taj način je EPS priznao krivicu države. Ipak, meštani Mandića do danas nisu dobili novac.

„Oni kažu da će da reše i ništa, mi smo morali da tužimo da ne zakasnimo. Ne možemo da čekamo, hoće da zastari“, objašnjava Milojko.

Odbačena krivična prijava Ministarstva

I dok oni čekaju da sud reši njihov slučaj, krivični postupak, koji je pokrenulo Ministarstvo zaštite životne sredine protiv Grčića i EPS-a zbog uništavanja prirode, ekspresno je rešen – prijava je odbačena nakon šest meseci.

Naime, nakon što je pokrenuto klizište, stručnjaci iz Zavoda za zaštitu prirode su sproveli vanredni nadzor. Utvrdili su da je klizište zahvatilo i privatne šume i livade, narušen je izgled tog predela, a put je bio potpuno izlomljen. Svedoci pričaju da su zbog klizišta kod Mandića bile postavljene merdevine kako bi meštani mogli da se spuste do svojih kuća.

Zbog ovoga je republički inspektor Ministarstva podneo krivičnu prijavu protiv EPS-a i Grčića. Međutim, EPS nije izvukao vodu ispod biološkog minimuma već 16 metara iznad njega pa je zamenik javnog tužioca Saša Nešović prijavu odbacio jer „poremećaji ekosistema nisu posledica bilo kakvog kršenja propisa“.

Meštani tvrde da ovo preduzeće i dalje naglo izvlači vodu iz jezera i na taj način ugrožava one koji od njega žive, uključujući živi svet u jezeru, piše CINS.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare