
Postupanje obezbeđenja Skupštine Vojvodine prema demonstrantima nije “autonomna akcija”, vlast odlučuje kada će “ići đonom” i primeniti oštre mere, rekao je Slobodan Cvejić, sociolog, profesor Filozofskog fakulteta i član pokreta Srbija centar – Srce.
“Da mi ne kaže neko da je ono bila autonomna akcija obezbeđenja gradske administracije. Sve je to dogovoreno i sve je to pod jednom komandom”, rekao je Cvejić u emisiji Dan uživo na N1.
U ponedeljak je u Novom Sadu došlo do sukoba obezbeđenja Skupštine Vojvodine sa građanima, koji su protestovali protiv usvajanja novog generalnog urbanističkog plana grada. Aktivisti su optužili pripadnike obezbeđenja za nasilje.
Govoreći o krizama u Srbiji i svetu i protestima koje izazivaju, Cvejić ocenjuje da situacija u zemlji još nije “blizu pucanja”.
Prema njegovim rečima, sadašnjim vlastima više odgovara stanje krize i napetosti nego redovno stanje.
“Ovde su kao riba u vodi”, kazao je profesor.
Cvejić smatra da i u Srbiji ima ljudi poput rumunske bivše tužiteljke Laure Koveši, koja se borila protiv korupcije, dok protesti imaju isti koren – slabost pravne države.
“Neke stvari za koje imamo zakone nisu odrađene kako treba. Imamo vlast koja vlada tako da konstantno izbijaju neki konflikti”, rekao je on.
Kako kaže, u Srbiji postoji “konstantna medijska manipulacija” u kojoj se najavljuje i preti da će biti kriza.
“Mi smo u konstantnom vanrednom stanju i imamo vanredne mere”, kazao je Cvejić, navodeći da se time obnavlja “mit o mađioničaru” – “čim se upali alarm eto Vučića da reši situaciju”.
Upitan o krizi u svetu, kaže da njen uzrok nisu samo rat u Ukrajini i koronavirus, već i strukturni razlozi, poput transformacije globalne provrede.
Navodi i demografske probleme i nejednakost u globalnom razvoju, a kao jednu posledicu naveo je jačanje antimigrantske desnice.
Za desnicu kaže da “provocira situacije konflikta”, a na pitanje da li je njeno jačanje posledica toga što ljudi biraju sigurnost, kaže da je “istorija najčešće pokazivala da je to iluzija sigurnosti”.
Cvejić smatra da još uvek postoji kapacitet da svet iz krize izađe, i da ne uđe u stanje “stagflacije” – povećane inflacije uz stagnaciju u ekonomskoj proizvodnji.
“Ako u takvu krizu kliznemo onda smo u ozbiljnom problemu”, ocenio je Cvejić.