Debata učesnika parlamentarnih izbora na TV N1

author
N1 Beograd
31. mar. 2022. 20:16
>
22:53
Hero section image

Kakva je izborna ponuda pred građanima Srbije? Šta pred nedeljne izbore imaju da im poruče predstavnici stranaka koje na njima učestvuju? Koja su ključna pitanja za društvo, ali i kakvi su stavovi u vezi sa aktuelnim spoljnopolitičkim izazovima? Uživo na N1 stavove su suočavali Predrag Marsenić iz koalicije NADA, Miloš Parandilović iz Patriotskog bloka, Hana Adrović sa liste Suverenisti, Goran Radosavljević iz koalicija "Ajmo ljudi", Miroslav Aleksić sa liste "Ujedinjeni za pobedu Srbije" i Biljana Đorđević iz koalicije "Moramo".

Izdvajamo

Live blog header

Debata iz minuta u minut

31 Objava

Đorđević: Srbija je zarobljeno društvo

"Naša dijagnoza stanja je da je Srbija gora od zarobljene države. Ona je zarobljeno društvo. U tom smislu nisu samo ljudi u javnom sektoru ucenjeni poslovima, već i u privatnom sektoru. U ovoj zemlji postoji sprega ekonomskog i političkog kapitala. Politički kapital je moćniji, ali je nestabilan. Zbog toga se tako i plaši da izgubi izbore. Zato i ucenjujue tenderima i poslovima, pa na taj način se uvezuje i privatni sektor", kazala je Đorđević.

Ona je dodala da vlast pored ucenjenih glasova, ima i kupljene glasove, odnosno siromašne građane kojima se daju paketi ili gotov novac.


"Sve to dovodi u situaciju da je centralna stvar promeniti vlast. Nakon toga je važno imati pravosuđe i nezavisno tužilaštvo. Zato je glavno pitanje Zakon o radu, jer bi na taj način ucenjenost bi bila ograničena. Morate dati ekonomsku nezavisnost ljudima da se suprostave. Treća stvar, koja je najvažnija, je sveopšta demokratizacija", zaključila je Đorđević.

Adrović: Vratićemo veru u to da ste slobodni

Hana Adrović je rekla da za početak treba "uvesti" slobodu. Ona navodi da "smo neustavno bili zatvoreni u svojim stanovima" pre dve godine.  

"Potrebno je da shvatimo da i dalje jesmo slobodni građani, ono što nudimo je da ćemo vratiti veru u to da ste slobodni, da odlučujete sami šta je najbolje za vas i vaše telo i zdravlje", dodala je, ponavljajući da su "Suverenisti" za uvođenje reda.

Aleksić: Vlast osiromašila, pa uplašila građane

Aleksić kaže da Srbiju guši nepostojanje vladavine prava i slobode mišljenja, izražavanja i govora. Vlast je prvo osiromašila građane Srbije, pa ih uplašila, navodi, dodajući da se tako najlakše upravlja građanima.

Radnici u javnom sektoru su ucenjeni i pretvoreni u kapilarne glasove da bi ostali na poslu, a to je igranje sa ljudskim životima, zloupotreba institucija, to je gaženje zakona, kaže on. Dodaje da se ništa od toga ne može rešiti jer sada imamo "okupirano pravosuđe", i da je neophodno da se "vrate" institucije, tako što će kompetentni i odgovorni ljudi doći na najviša mesta u njima.

"Ova vlast će biti upisana u istoriju kao vlast sa najvećim brojem afera njenih najviših funkcionera, i niko za to nije odgovarao, a u zemljama u kojima postoji vladavina prava - padala bi takva vlast", istakao je.

Osvrnuo se na pojedine televizije sa nacionalnom frekvencijom (Pink, Hepi), navodeći da hipnotišu građane. Preispitivanje odluka o nacionalnim frekvencijama je jedno od pitanja pravde, rekao je. Aleksić je dodao da će, ukoliko koalicija koju predstavlja dođe na vlast, uvesti zakon o lustraciji.

Marsenić: Imamo veliki nacionalni rascep

Predstavnik Kolaicije "Nada" kaže da imamo "veliki nacionalni rascep u identitetskom smislu".

"Ćirilica je srpsko nacionalno pismo. Kruna je nešto što vezuje nas i našu prošlost. SPC je jedina institucija u oovj zemolji koja funkcioniše na dobar način. Moramo da se utemeljimo. Mi smo imali jedno titoističko obrazovanje,l pa smo prešli na internacionalističko obratzovanje, a nigde srpstva u tome", rekao je on i dodao da moramo da budemo "utemeljeni prvo u sopstvenoj državi i sopstvenoj naciji".


Dodaje da je Srbija postala partijska država koja je prisutna u svim preduzećima.

Parandilović: Otvoriti dosijee

Mi se iz POKS-a posebno zalažemo za lustraciju – prvo tako što ćemo “otvoriti dosijee”, kaže Miloš Parandilović.

“Tog dana bismo saznali ko je ovu zemlju unesrećio”, rekao je Parandilović.

Navodi da je i prethodni režim, kad je bio predložen zakon o otvranju dosijea, rekao – može, ali da imena doušnika budu prekrivena do 2067. godine.

Adrović: Za besplatnu zdravstvenu zaštitu i za uvođenje reda

Suverenisti se zalažu za besplatnu zdravstvenu zaštitu i univerzalnu socijalnu zaštitu i za to sve postoji novac u budžetu, samo kad bi se tim budžetom upravljalo na domaćinski način, navela je Adrović.

"Suverenisti nude uvođenje reda, ne nudimo kule i gradove i magične štapiće, već uvođenje reda. Naš kandidat za premijera je Saša Radulović koji zaista može uvesti red", ocenila je ona.

Kaže da je uvođenje reda zapravo "stavljanje interesa građana na prvo mesto", kao i to da se ne dozvoli "krađa onih koji su na vlasti".

"Izgraditi jaku državu, mora da se vrati red u sve državne institucije, da se zna da nas vode najbolji a ne najgori - kao što je slučaj sada", navela je Adrović.

Ona dodaje da treba ući u državne kompanije i napraviti lične karte preduzeća, jer ne mogu budzašto da se daju fabrike.

Aleksić: Odgovorno sa nacionalnim bogatstvom i državnim resursima

Državni intervencionizam mora da postoji, ali je potrebna strategija gde i kad da se koristi, a strategija i politika ove vlasti je presipanje novca iz džepova građana u državne kase, a kroz nju i kroz koruptivne mehanizme određena grupa ljudi puni svoje džepove, navodi Aleksić.

Insistiraćemo za ukidanje ovlašćenja izvršiteljima koji mogu da ostave određene kategorije ljudi bez krova nad glavom, dodao je.

Država mora da se ponaša odgovorno kad su u pitanju nacionalna bogatstva i državni resusrsi, kaže Aleksić i dodaje: "Danas imamo situaciju da država Srbija kupuje zlato u Boru od Kineza, u poslednje tri godine i predsednik kaže - ja ću razgovarati sa Kinezima da nam to prodaju jeftinije".

Ističući da koliku štetu će napraviti iskopavanje litijuma, kaže da priča o Rio Tintu nije završena. "I ona je primer kako država ne razmišlja domaćinski, jer prihod koji bi država po važećim procentima rudne rente imala od eksploatacije je na nivou šest do 10 miliona evra godišnje, a ministar finansija Siniša Mali je jedan softver za obračun plata kupio za 60 miliona evra", kaže, dodajući da će šteta po prirodu i građane biti tolika, a da će država zaraditi za 10 godina koliko je dato za jedan softver.

Marsenić: Osnivanjem Srpske razvojne banke do oporavka domaće privrede

Marsenić kaže da Koalicija NADA ima ideju kako da popravi sadašnje stanje.

"Od januara 2020.godine, do januara 2021. godine, cene naših prehrambenih proizvoda su skočile 14,5 odsto. A ujedno smo među prvih četiri ili pet zemalja u Evropi sa stopom inflacije. I sve je to bilo pre krize u Ukrajini. Sve to govori da situacija nije dobra... Moramo da uvedemo nove zakone, prvo Zakon o poreklu imovine. Za sve političare. Za sve koji su bili u prilici da oštete državu na bilo koji način", rekao je on i dodao da naša država dobrim vođenjem budžeta može da uštedi 500 miliona dolara na godišnjem nivou", kaže on.

Zalaže se i za osnivanje Srpske razvojne banke čiji bi zadatak bio da ulaže u srrpsku privredu, i uveren je da bi to bio prelomni trenutak za našu privredu i državu. 

Ona bi davala kredite pod dobrim uslovima, i Marsenić to vidi kao jedini način da se pokrene naša domaća privreda.

Parandilović: Srbija da se okrene domaćem privredniku

Parandilović kaže da 94 odsto subvencija ide stranim privrednicima, što omogućava vlastima u Srbiji da se "tale" sa tim investitorima.

Ipak, kaže da ne smatra da Srbija “treba da bude operisana od stranih investicija, samo da se okrene domaćem privredniku”.


“Ovde se nama danas kao spasioci nude naši najveći unesrećitelji”, rekao je on.


Beograd nema kanalizaciju jer ne može da se “pojavi Vesić da to otvori”, kaže Parandilović.

Đorđević: Bojazan da zdravstvo kompletno ne "sklizne" u privatizaciju

[caption id="attachment_9762310" align="alignnone" width="1920"]
N1[/caption]

Đorđević navodi da ukidanje dosadašnjeg modela zdravstvenog sistema prati bojazan, da nakon smene takvog režima, ono kompletno ne "sklizne" u privatizaciju, i da to može da bude "veoma opasno".


"Takođe, to samo po sebi ne rešava problem nedostupnosti zdravstva. To možda povećava plate trenutno, ali i dalje su liste čekanja, i u Crnoj Gori (gde je promenjen zdravstveni sistem), a i ovde. Kratkoročno se može bolje organizovati Uprava prihoda, Uprava carina, inspekcijske službe i da se na taj način poboljša prihodovanje", ocenjuje ona.

Teme

Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?

Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare

Pratite nas na društvenim mrežama