Portal televizije N1 predstavlja vam svake nedelje pregled lepih vesti koje su obeležile sedmicu za nama.
Nisu uvek sve loše vesti, nesreće, poskupljenja, već ima i uspeha, pojedinačnih ili grupnih, dobrih primera i ljudskih priča, životnih radosti, pomaka…
Iako nam sve te vesti prođu „ispod radara“, donosimo vam pregled samo nekih od njih, a vi nam šaljite tokom nedelje dobre primere i ono što smatrate da zaslužuje da se nađe u našem izboru na mejl [email protected] ili u porukama na društvenim mrežama.
Dobrovoljni davaoci krvi, koji su krv dali posle 1. oktobra 2023, moći će besplatno da testiraju koeficijent inteligencije 4. februara od 13.30 na Mašinskom fakultetu u Beogradu.
Akciju organizuje Mensa Srbije u saradnji sa Institutom za transfuziju krvi sa ciljem da prikupe dovoljnu količinu krvi za lečenje pacijenata, objavljeno je na na sajtu Grada Beograda.
Testiranje je besplatno za davaoce krvi i komponenata krvi.
Boreći se sa velikom hladnoćom i vetrom, arheolozi u Srbiji su istraživali lokalitet drevnog rimskog slavoluka, jedan od svega nekoliko na Balkanu, koji potiče iz trećeg veka.
Slavoluk je pronađen u decembru u Viminacijumu, rimskom gradu nedaleko od Kostolca, 70 kilometara istočno od Beograda, prenosi Rojters.
Vodeći arheolog Miomir Korać rekao je da su slavoluk pronašli tokom iskopavanja glavne ulice u Viminacijumu, prestonici rimske provincije Mezije.
„Ovo je prvi takav slavoluk u ovoj oblasti… Može se datirati na prvu dekadu trećeg veka“, kazao je Korać za Rojters.
Viminacijum je bio veliki rimski grad sa 45.000 stanovnika, sa hipodromom, utvrđenjima, trgom, palatom, hramovima i amfitetarom, akvaduktima, kupatilima i radionicama. Postojao je između prvog i šestog veka. Opširnije u odvojenoj vesti.
U srcu Beograda, u stanu na Vračaru, ušuškan je jedan književni salon. Ovaj jedinstveni prostor sa sobom nosi priču o neodustajanju od potrebe za kulturom i umetnošću, a građanima omogućava ne samo susret sa knjigama, nego i sa renomiranim autorima i ljudima iz sfere kulture.
Dragana Poljak vlasnica je književnog salona Kirka, a kako bi ga pokrenula – napustila je advokaturu.
„To je dugogodišnja zamisao i lična zelja i nisam se nadala da će imati ovakav uzlet. Postojimo već godinu i po dana. Književnost je moja lična ljubav i kao bivši novinar koji je pratio kulturu, imala sam želju da uradim ovo“, objašnjava ona.
U Kirki su okupiljeni mnogi izdavači, a u salonu čitaoci mogu da pročitaju, prelistaju knjigu, slobodan je ulaz. „Do sada smo imali publiku koja po preporuci sazna za nas. Održavamo promocije, književne večeri, i publika može da učestvuje u razgovoru i da vidi svoje književne idole u manjem prostoru“, kaže Poljak. Detaljnije u odvojenoj vesti.
Učenici prvog razreda srednje Medicinske škole u Lapljem Selu samoinicijativno su prikupljali novac i kupili posteljine za odeljenje Ginekologije, odnosno porodilište, u Kliničko-bolničkom centru Priština u Gračanici.
Grupa učenika, odeljenja 1/1 Medicinske škole, danas je zajedno sa njihovom razrednom, profesorkom Milenom Krstić donirala 12 kompleta posteljina, koliko je bolničkih kreveta na ovom odeljenju bolnice u Gračanici, objavio je radio Kim.
Budući medicinski radnici veruju da će ovaj njihov mali znak pažnje bar malo doprineti boljim uslovima u GAK u Gračanici.
Zaposleni i osuđenici Okružnog zatvora u Zaječaru učestvovali su u sređivanju kuće porodice sa sedmoro maloletne dece, kojoj je prošlog vikenda požar uništio dom, saopštilo je Ministarstvo pravde.
Zaposleni Okružnog zatvora i sedam osuđenika koji kaznu zatvora izdržavaju u poluotvorenom odeljenju uručili su porodici pakete sa hranom, hemijskim sredstvima i garderobom.
Ministarstvo je navelo da su oni, u saradnji sa Crvenim krstom iz Zaječara pomagali u čišćenju kuće u selu Vratarnica kod Zaječara, kako bi olakšali povratak porodice u nju.
„Osuđenici su se, takođe, odrekli svojih suvih obroka i prosledili ih članovima ove porodici kojoj je potrebna sva moguća pomoć – garderoba, obuća, nameštaj, novac, građevinski materijal, prozori, vrata“, dodaje se u saopštenju.
Koliko je važno prave prijatelje čuvati, pokazuje i priča iz humanitarne Fejsbuk grupe Budi human – humanitarne licitacije. Naime, jedan takav prijatelj je na licitaciju stavio, kako je rekao, sebe i svoja dva sina, nudeći pomoć u radovima za uplatu njegovom bolesnom drugu .
Dalibor Mladenović napisao je: „Ovom prilikom za mog školskog druga na licitaciju stavljam svoja dva sina i sebe…
Šta god vam je potrebno od fizičkih poslova mi to možemo da uradimo: kopamo, nosimo, cepam, čupamo, kosimo, čistimo, vozimo (stavke 3 i 4 se odnose na drva i korov).
Sve što je zakonom dozvoljeno mi smo spremni da uradimo za Vas kako bi moj prijatelj Milan Djukanovic opet imao normalan život.
Za Milana 💙
Iz Beograda dolazimo gde god da nas pozovete (pijemo samo vodu, tako da smo „jeftini za održavanje“)
Početna cena je 1.000 dinara. Oko daljih dogovora mi se javite u dm.
Ovo je ganulo mnoge, ostavljeno je više od hiljadu I po komentara na samu objavu. Pročitajte neke od njih OVDE.
Mnogim ljudima u Srbiji je potrebna pomoć, a da bismo im je pružili, nije presudan debeo novčanik već volja. To poručuje Danijela Krkobabić iz Beograda, koja u slobodno vreme organizuje licitacije čišćenja i tako prikuplja novac u humanitarne svrhe.
Prateći poznatu Fejsbuk grupu Budi human - Humanitarne licitacije, Danijela iz Beograda dosetila se da može da pomogne tako što bi čistila u slobodno vreme i prikupljala novac. Praktično, radi svakog dana jer šest dana nedeljno ide na posao, a slobodan dan radi za one kojima je pomoć potrebna.
„Postavila sam prvu licitaciju, pošetna 1.000, 2.000, 3.000… Došli smo do 6.000. Rekoh super, pomogli smo jednoj devojčici Teodori. Posle toga izbacim još jednu licitaicju za Vasilija Uroševića, skupili smo 18.000“, rekla je Danijela Krkobabić.
Lepe reakcije ljudi dale su joj vetar u leđa. Njenu priču pogledajte u našem prilogu, na ovom linku.
Direktorka OŠ "Vožd Karađorđe" iz Aleksinca, Maja Radoman Cvetićanin, kupila je nedavno bubnjeve za svoje đake, kako bi mogli da naprave rok bend u školi.
„Pravimo rok bend u školi, ovo što danas deca slušaju to je maltretiranje mozga i ušiju. Zajednički se borimo protiv šunda i kiča“, rekla je ona, kako piše Aleksinac.net.
Ona je rekla da možda zvuči poražavajuće, ali ima dece koja nisu nikada bila ni na jednom rok koncertu.
„Jedna učenica mi je nedavno rekla da je bila prvi put u životu na rok koncetru rok na obeležavanju Dana opštine. To je poražavajuće, prirodno je da mladi ljudi slušaju rok i imaju želju da menjaju stvari, da razmišljaju svojom glavom… ovo što deca danas slušaju je maltretiranje mozga, ne osećate se dobro uz te zvuke, ta muzika koju generacije mladih slušaju nije nesto što opušta, ali oni nemaju izbor za razliku od nas koji smo to imali“, rekla je direktorka.
„Srce mi je puno“, dodala je pozivajući i aleksinačke rok muzičare da postanu saradnici te škole.
„Želimo da okupimo sve koji vole muziku, i neke bubnjare u gradu da budu naši saradnici i mentori, i velikom broju dece koja su iskazala interesovanja da uče da sviraju bubnjeve“, dodala je.
Ona je navela da je rok muzika kulturna osnova za drugačije razmišljanje. Celu vest pročitajte ovde.
Srbija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Crna Gora, Severna Makedonija i Slovenija potpisale su u sedištu Organizacije Ujedinjenih nacija za obrazovanje nauku i kulturu - UNESKO Sporazum o finansiranju ponovnog uspostavljanja zajedničke stalne postavke u Muzeju Aušvic-Birkenau u Poljskoj, kao mestu sećanja na žrtve u tom koncentracionom logoru.
Jugoslovenska izložba je postavljena 1963. godine u Bloku 17 Državnog muzeja Aušvic-Birkenau. Skinuta je 2009. godine, sa idejom postavljanja nove izložbe po savremenim standardima, ali do danas nije vraćena, saopštilo je Ministarstvo kulture Srbije.
Sporazumom je predviđeno zajedničko finansiranje renoviranja i konzervacije prvog sprata Bloka 17 u muzeju i zajedničkih prostorija i struktura koje bivše jugoslovenske republike dele sa Austrijom, kao i finansiranje troškova stalne postavke na mestu sećanja na žrtve sa teritorije Jugoslavije.
Unesko je saopštio da je ovo sitorijski sporazum koji je postignut nakon 14 godina pregovora. O tome ovde.
Studentkinja Akademije umetnosti u Novom Sadu Lana Zorjan dobitnica je najznačajnijeg priznanja u svetu klasične muzike na svetu International Classical Music Award - Discovery Award.
"Prvi put u životu sam se rasplakala od sreće", izjavila je ona.
Lana Zorjan je studentkinja u klasi profesora Stefana Milenkovića, prenosi portal 021.rs.
Nagrada se dodeljuje jednom mladom umetniku ispod 18 godina, bilo kog instrumenta iz celog sveta.
Jedina kategorija za maloletnog mladog umetnika je Discovery Award, kojom se nagrađuje jedan mladi solista iz celog sveta, a ovo je prvi put da je neko iz Srbije poneo ovu nagradu.
Žiri koji je odlučivao o nagradi sastavljen od muzičkih kritičara predstavnika državnih medija iz 19 zemalja, a glasanje se vršilo tajno.
Lana Zorjan će 12. aprila na svečanoj dodeli nagrade, u sali Palau de la Musica u Valensiji, sa simfonijskim orkestrom izvesti Ravelovog „Cigana“, a koncert će uživo prenositi Deutsche Wele.
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare