Bez objašnjenja
Dok Vlada usvaja plan za rudnik zlata Čoka Rakita, nestao javni poziv za uvid

Rani javni uvid za izradu Prostornog plana područja posebne namene (PPPPN) za potencijalni rudnik zlata Čoka Rakita uklonjen je bez obrazloženja, nedelju dana posle postavljanja na sajt Agencije za prostorno planiranje i urbanizam.
Oglas
Javni uvid je trebalo da traje do 23.12.2025. godine. Šta je razlog uklanjanja poziva nije poznato. N1 je pisao Agenciji sa molbom da objasni ovaj nestanak.
Još je dostupan elaborat za rani javni uvid.
U periodu između postavljanja i povlačenja poziva, Vlada Srbije je 13. novembra donela odluku o pokretanju izrade Prostornog plana područja posebne namene za rudno ležište "Čoka Rakita" u rejonu Crnog vrha.
Ovaj planski dokument definiše uslove za buduću eksploataciju rude na području koje pripada opštini Žagubica. Rok za izradu Nacrta prostornog plana je 12 meseci od dana stupanja na snagu odluke, a sredstva za izradu plana obezbeđuje Crni Vrh resources (CMR), odnosno kompanija Dundee precious metals (DPM). Nosilac izrade Prostornog plana je Agencija za prostorno planiranje i urbanizam Republike Srbije.
Paralelno sa izradom plana, trebalo bi da se radi i Strateška procena uticaja na životnu sredinu, koja bi trebalo da bude sastavni deo celokupnog procesa.
Rudno ležište potencijalnog rudnika "Čoka Rakita" nalazi se u rejonu planine Crni vrh na oko 20 km od Bora. Prema prethodnoj studiji izvodljivosti, koju je DPM objavio, procenjena početna ulaganja u projekat iznose 448 miliona dolara.
Najnovija studija uključuje procene da će rudnik proizvesti oko 41 tonu zlata tokom predviđenog životnog veka od 10 godina, u odnosu na prethodnu preliminarnu procenu od oko 37 tona. Predviđa se prosečna godišnja proizvodnja od oko 4,6 tona zlata, uključujući približno 5,9 tona godišnje tokom prvih pet godina.
Prema trenutnoj dinamici projekta, DPM očekuje da bi izgradnja rudnika trebalo da počne početkom 2027. godine, a prva prerada rude očekuje se u prvoj polovini 2029. godine.
Povezane vesti
Protiv ovog rudnika je deo lokalnih građana, ali i brojna udruženja za zaštitu prirode.
Stanovnici Žagubice i okoline su republičkim i lokalnim vlastima dostavljali dokaze da istražne radnje već ostavljaju nesagledive posledice po prirodu. Još jedan problem je što se Žagubica već godinama součava sa nestašicama vode, a kako je N1 ranije pisao, voda se odvozi na Homolje iz gradskog vodovoda zarad tih istih istražnih radnji.
Predsednik odbora za zaštitu životine sredine Univerziteta u Beogradu Ratko Ristić izjavio je da od Žagubice i okoline "neće biti ništa" ako se otvori rudnik zlata.
Proletos je kineska kompanija "Ziđin majning" otkrila novo nalazište zlata i bakra na projektu Timok u istočnoj Srbiji, takođe u okolini Bora.
Nalazište se zove Malka Golaja. Ono sadrži 2,81 milion tona bakra sa prosečnim sadržajem od 1,87 odsto i 92 tone zlata sa prosečnim sadržajem od 0,61 g/t.
Brojevi za bakar i zlato odnose se na tone sadržanog metala, što odgovara brojci od približno 150 miliona tona mineralizovanog materijala.
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare
Oglas
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare
Oglas
NAJČITANIJE
Oglas
Oglas
Najnovije
Oglas
Oglas