Evroposlanik o odlasku Vučića u Moskvu 9. maja: To bi bio korak dalje od Evrope, pravi grešku za svoj narod
Austrijski evroposlanik Helmut Brandšteter u intervjuu za N1 ocenio je da su studentski protesti u Srbiji znak da treba da dođe do promene, a da su srpski studenti budućnost Evrope. Odalazak predsednika Srbije u Moskvu 9. maja vidi kao korak dalje od Evrope i grešku koju ne pravi samo za sebe, nego za ceo svoj narod.
N1: U Srbiji ste u prilično nezgodnom trenutku. U toku su studentski protesti i blokade. Kako vidite sve što se dešava u Srbiji kao izvestilac iz senke u Evropskom parlamentu?
Brandšteter: Dosta diskutujemo kao izvestioci u Evropskom parlamentu jer moramo da napišemo izveštaj o Srbiji. Ono što ja uvek kažem je da želim Srbiju, ljude u Srbiji u Evropskoj uniji. Vi ste Evropljani, kao i ja, Portugalci, Poljaci. Mi smo jedna grupa i treba da živimo zajedno u Uniji. Dakle, želim vas u EU, ali studentski protesti su znak da treba da dođe do promene u ovoj zemlji. Deo izveštaja koji smo napisali i o kom ćemo glasati u narednim nedeljama je da mora da dođe do promena po pitanju slobode medija, borbe protiv korupcije, ali I usklađivanja sa spoljnom politikom Unije. Ako ćemo biti unija, onda treba zajedno da radimo, da vidimo gde su problemi po nama, po vama i da zajedno pronađemo najbolje rešenje. Ne treba da budemo jedni protiv drugih, već zajedno.
N1: Ali kako vidite studentske zahteve, da li su to po vama proevropske vrednosti? Jer vidimo da se vlast sve vreme upinje da pokaže da su te blokade nedemokratske, nelegalne, da blokada javnog servisa nije u skladu sa slobodom medija.
Brandšteter: Znate, ja sam bio predsednik studentskog parlamenta u Beču sedamdesetih godina i tada sam organizovao demonstracije. Imali smo velike proteste protiv nuklearne elektrane u Austriji. Dakle, to je normalno. To je sloboda govoa, sloboda demnostriranja. Studenti su budućnost Srbije, budućnost Evrope, i kada takva jedna grupa kaže da nešto treba da se menja, Vlada to treba da shvati ozbiljno. Mi imamo vrednosti u Evropi i vladavina prava je jedna od njih. Na primer, policija ne može da radi šta god hoće. Moraju da rade posao u skladu sa zakonom i studenti su dokazali da to nije uvek slučaj. Imali smo slučaj u Novom Sadu. Kada policija krene na demonstrante onda je to nasilje od strane policije i tako nešto ne smemo da imamo ako želite da budete član EU.
N1: Ali upravo je to jedan od odgovora vlasti, koja poredi ove proteste sa protestima u EU na primer, da tamo policija mnogo snažnije reaguje, u Briselu, Francuskoj, Nemačkoj.
Brandšteter: Zakon mora da se poštuje naravno. Ako želite demonstracije one treba da budu prijavljene policiji, kažete im i onda protestujete. Takve proteste imamo svuda, ali problem u Srbiji je nedostatak transparentnosti od strane vlasti. Kada je na primer parlament u pitanju, gde vi vodite diskusije? Da li se manje političke grupe dovoljno čuju? Na primer, mala stranka opozicije bi u Austriji imala pravo da zahteva formiranje specijalne komisije da ispita slučaj poput onog u Novom Sadu. Za tako nešto vam ne treba većina. Imaju pravo da navedu sve ljude za koje smatraju da su odgovorni I ti ljudi moraju da odgovaraju na njihova pitanja. Ako lažu, završiće pred sudom. To je vladavina prava. Nadam se da Srbija to shvata. Građani su shvatili, ali vlast nije. Nije moj posao da to objašnjavam vlastima, to je posao ljudi ovde i koliko vidim ljudi to rade na dobar način.
N1: Pomenuli ste specijalne komisije za tragične događaje, ali evo uzmimo na primer slučaj od 15. marta i velikih protesta u Beogradu, kada je po svemu sudeći iskorišćeno neko zvučno oružje. I onda je vlast rekla da će pozvati FBI i FSB, pa je potom FSB objavio izveštaj da tako nečeg nije bilo I za vlast je ta priča završena…
Brandšteter: Nije završena i FSB nije baš dobar primer niti izvor. Znamo šta Putin radi u Ukrajini, kako laže svakog dana i svoj narod i sve nas. Dakle FSB nije dobar izbor, treba da dođe međunarodna grupa ljudi, policije, poput Europola na primer. Pričao sam sa ljudima koji su bili tamo tog dana i oni su ubeđeni da se nešto zaista dogodilo, da je nešto korišćeno. Možda sada događaj ne može tehnički da se objasni, ali svakako mora da se dođe do objašnjenja šta se stvarno dogodilo.
N1: Na početku razgovora ste rekli da želite da vidite Srbiju u EU, ali ako se ove stvari iznova ponavljaju, ako vlast iznova ponavlja da žele da Srbija bude deo EU, ali istu tu Uniju optužuju da stoji iza navodne obojene revolucije na čemu smo mi onda?
Brandšteter: To me rastužuje. Znamo da Putin laže, znamo da to govori odavno, da je i Majdan organizovao zapad, ali znamo da je to laž. On ne shvata da ljudi žele da žive u slobodnoj zemlji. To žele i srpski studenti. Iz svog iskustva vam govorim, kad sam kao mladić stažirao u Briselu, tada smo, kao ljudi do nekih 25 godina želeli slobodu, da živimo u drugačijim zemljama. Naši očevi su se verovatno ubijali u ratu sa Rusima, Francuzima Ali sedite sa ljudima koji imaju 25 godina i koji su iz različitih zemalja, sedeli smo zajedno i stvarali novu Evropu. To želimo I sa vama. I sa ljudima iz Bosne, Makedonije, jer ste deo Evrope. Imamo zajedničku istoriju, koja jeste teška. Ali hajde da više ne pričamo o tome ko je šta uradio, već da pričamo o tome šta smo naučili iz grešaka. Svi pravimo greške I naravno da ih je bilo, ali hajde da ih ispravimo.
N1: Pomenuli ste Putina, ali hajde da se vratimo na vlast u Srbiji, koja radi to isto.
Brandšteter: Da, i zbog toga sam isto tužan. Razgovarao sam sa grupom ljudi koja više ne dobija novac od USAID-a, a onda se stvore Vučićevi ljudi koji kažu da eto sad znaju od Amerikanaca da su ovi prali novac. To naravno nije tačno. Stalno se zaboravlja da je I vlast, vlada dobijala mnoog novca od USAIDA-a. Dakle, vlast koristi neke informacije protiv sopstvenog naroda i to govori s da ne radi u korist svog naroda. Naravno, možemo da pričamo i o slobodi medija. U tom slučaju vlast mora da shvati da oni treba da se bave politikom, a da je vaš posao da o tome izveštavate i da imate pravo na to.
N1: Da vas vratim na prethodno pitanje, kakvu to poruku šalje vlast ako priča da želi u EU, iako nismo godinama otvorili klastere, ali iznova govori da je EU iza obojene revolucije? Čuli smo pojedine evroposlanike da vrlo jasno govore šta misle o tome, ali ne sve, većina njih je prilično tiha.
Brandšteter: Oni koji su radili izveštaj, izvestioci iz senke, mi smo bili vrlo otvoreni, naveli smo da ono što studenti rade je u interesu naroda, a da ono što Vučić radi nije u interesu naroda. To verovatno treba još jasnije da kažemo. I to je jedan od razloga zbog kojih sam ovde. Želim da razumem ljude ovde i da se sa tim vratim u Brisel. Ali uvek kažem, hajde da ne pričamo o prošlosti. Recite nam šta vam treba od nas, šta možemo da uradimo zajedno. Vučić i njegovi ljudi treba da shvate da ako razgovaramo sa civilnim društvom ovde, to nije mešanje, već je proces shvatanja. Vi učite nešto od nas, mi učimo nešto od vas. To je Evropa, to je demokratija, civilno društvo. Za to se ja borim.
N1: Da, ali zar vam se ne čini da vlast ovde želi da se Unija prilagodi Srbiji, a ne da se Srbija prilagodi EU?
Brandšteter: Da, to ne funkcioniše tako. Možete da kritikujete Uniju i ja to isto radim, ali Evropski parlament je pravi parlament, za nas neko glasa. Mi imamo moć u izboru Komisije, u glasanju za zakone. To je demokratija. To važi za sve zemlje. EU je demokratska unija koja se bori za mir i bazirana je na vladavini prava. Ako se nešto desi imamo tela koja ispituju korupciju, imamo institucije, sudove. Ako se nešto desi u Austriji ja mogu da se obratim Evropskom sudu. Dakle, imate sve elemente vladavine prava. Ali u Srbiji nemate sve elemente vladavine prava i u tom smislu Srbija treba da se promeni.
N1: Da li ste tokom vašeg boravka ovde imali utisak da čak i ljudi koji podržavaju članstvo u EU su pomalo ljuti na Brisel jer nema jače reakcije?
Brandšteter: Čuo sam te kritike, da. I sa njima se vraćam u Brisel i razumem ih. Mi smo u teškoj geopolitičkoj situaciji. Pričao sam ljudima u Briselu, političarima na višim pozicijama i rekli su mi da moramo da vodimo računa jer ako Srbija kaže da ne želi da se uskladi sa Unijom, približićete se Rusiji, Kini i to je loše za Evropu. Ali sa druge strane, ja Srbe vidim kao moje prijatelje i ako smo prijatelji, pa onda moramo reći jedni drugima istinu. Svako iz Srbije ima pravo da ode u Brisel i kaže ako je nešto pogrešno ili loše, hajde da diskutujemo o tome, ali i vaša Vlada mora da shvati da mi dolazimo kao prijatelji, čak I onda kad im kažemo da moraju da menjaju neke stvari. Zato imamo i ovaj izveštaj. Ima toliko stvari: transparentnost, korupcija, sloboda medija, vladavina prava. Promenite to i bićete članica Unije.
N1: Dakle, ako želimo vrlo jasno da objasnimo ljudima ovde, našoj publici ko je odgovoran što Srbija nije otvorila klaster od decembra 2021?
Brandšteter: Vlada mora da shvati da imamo izvesne vrednosti i da nešto treba da se promeni. Vlada takođe ima zadatak da objasni građanima da će članstvo u EU doneti benefite građanima i standard će rasti. Idite u Mađarsku, Poljsku na primer...ja znam kako su te zemlje izgledale pre članstva, a znam kako izgledaju sada. Napravili su korak napred, standard je veći, sloboda je veća, mladi mogu da putuju, da studiraju u drugoj zemlji. To je život koji sam ja zamišljao od Evrope.
N1: Vi sada govorite za N1, naši novinari su konstantno na meti vlastima. Kako vidite situaciju u medijima, pretpostavljam da ste govorili s nekim ljudima i o tome?
Brandšteter: To je deo našeg izveštaja. Jedan deo se odnosi na REM. Jedno od pitanja je ko sedi u toj instituciji i zašto su mnoge stvari krenule po zlu. O tome se raspravljalo i u vašem parlamentu. Druga stvar su frekvencije. Ako dajete frekvencije samo onim stanicama koje se sviđaju vlastima, onda radite protiv slobode medija. Ja sam bio glavni urednik u nekoliko medija. Ako ne poštujete novinarsku povelju...evo na primer, ja kao urednik u novinama nisam mogao da promenim ni naslov, mogu da odem i popričam sa novinarom da vidim kako da napravimo bolji naslov i nađemo kompromis, ali ako vama vlasnik medija kaže da sa nekim možete da pričate, a sa nekim, ne to je neprihvatljivo. Novinaru to ne sme da se kaže. Ako ste novinar morate da radite što slobodnije možete, ako ne radite tako onda ste portparol vlasti. Oni mogu da imaju portparole, ali suština je da imamo jače novinarstvo.
N1: Mislite li da ljudi u Evropskom parlamentu zaista znaju šta se dešava sa novinarima ovde, da moje kolege svakodnevno dobijaju pretnje, da nas zovu plaćenicima, izdajnicima, CIA agentima?
Brandšteter: Mislim da mnogi ne znaju, ali ću im reći, u Briselu I Strazburu, gde diskutujemo o ovim stvarima i govoriću o tome i sa Martom Kos. Mislim da je ona sjajna osoba i odličan političar i kada sedimo zajedno ona nam govorimo o njenim diskusijama o Srbiji. Za mene je ona na pravom putu da objasni vlastima da samo sa vladavinom prava Srbija može da postane članica. I mi moramo neke detalje da objasnimo ljudima ovde koliko je Unija važna za sledeće generacije. Ali i vi morate nama da objasnite šta je loše ovde i ono što mi ljudi govore je užasno jer to nije demokratija, to nije sloboda medija. Dakle, tako se ne ulazi u Uniju. Znam kako i u Mađarskoj na primer postupaju prema novinarima. Kada je Viktor Orban govorio pred Evropskim parlamentom, posle njega se javilo više ljudi, uključujući mene, i rekli smo mu da svi govore da je on korumpiran, ali njega nije bila briga za to. Ali mi pričamo o tome, i ljudi u Mađarskoj to čuju i to je važno.
N1: Za Srbiju sledi važan događaj u maju, Dan pobede u Moskvi, 9. maja. Predsednik Srbije je najavio da će biti tamo. Kako reagujete na to?
Brandšteter: Ja ću biti u Kijevu 9. maja. Mislim da će svako ko je video kako je Putin napao tu zemlju, koliko je ljudi ubio tamo, čak i svoje ljude, vojnike, kada vidi kako, kad se govori o miru, pada sve više raketa, zna da u Moskvu neće ići. Ja poštujem sve što su sovjetski vojnici uradili 1944. i 1945, ali znamo i za pakt Hitlera i Staljina i da je Staljin podržavao Hitlrea čak i u napadu na Francusku 1940. Znamo i da je Hitler mislio da može da osvoji Rusiju, kao i koliko je ljudi u Rusiji ubio. To nikada nećemo zaboraviti. Ali sada, Rusi treba da se vrate za sto, da razgovaramo kako bi prestali da ubijaju ljude svakod dana, da odvode decu u Rusiju. To su ratni zločini. Ja ne želim da imam bilo kakve veze sa ratnim zločincima. Gospodin Vučić ima dve mogućnosti: da ostane kod kuće ili da ode u Kijev. Tako bi nam pokazao na čijoj je strani i tada bi stvari bilo mnogo lakše.
N1: Dakle, ako ode u Moskvu, da li je to udarac na proces usklađivanja spoljne politike sa evropskom?
Brandšteter: To je korak dalje od Evrope. Ljudi u Srbiji treba da shvate da je Vučić ne pravi samo grešku za sebe, već pravi grešku za svoj narod.
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare