Stevan Filipović: Manjina na nekoliko fakulteta minira političku artikulaciju studentskog protesta

author
N1 Beograd
05. maj. 2025. 12:36

Studentski pokret ujedinio je građane Srbije kako niko drugi pre njih uspeo i samim tim su se pozicionirali kao možda najjača politička snaga u Srbiji, kaže profesor Fakulteta dramskih umetnosti Stevan Filipović. On ističe da to sa sobom nosi ozbiljan stepen odgovornosti, te da je potrebno da dođe do političke artikulacije, koju, kako navodi, minira manjina studenata na nekoliko fakulteta.

Prema rečima Stevana Filipovića pozicija studenata sada nije ista kao pre šest meseci kada su počeli studentski protesti i blokade sa isticanjem zahteva koje su isporučili institucijama. On ističe da je studentski pokret uspeo da prevaziđe probleme u prošlosti poput nemogućnosti da se pronađe minimum zajedništva i ujedinjenje građana.

“Ujedinili su veći deo građana i građanki Srbije kako niko drugi nije pre njih uspeo i samim tim se pozicionirali i uspeli da postanu možda najjača politička snaga u Srbiji. Što sa sobom nosi i ozbiljan stepen odgovornosti”, naveo je on.
Međutim, on ističe da studenti nisu monolit, da su jako različiti i dosta mladi, te da je stepen njihovog političkog obrazovanja i razumevanja toga da li imaju ili nemaju političku moć i šta znači odgovornost u ovom smislu, veoma različit.

“Neki od njih imaju, neki od njih nemaju i u odnosu na to vidimo i kako se ponašaju. Jedna izrazita manjina svojom agresivnošću uspela da je nametne neke ideje koje zapravo nemaju nikakve veze sa onim što smo mi svi podržali, a to su studentski zahtevi za poštovanjem zakona i rada institucija. Dakle, za šest meseci nismo pomerili sa mrtve tačke, čak vlast je pravila korake unazad u odnosu na to. I onda je nulta tačka od tada pa nadalje bila da se konstatuje da vlast neće ispuniti te zahteve. To nije još uvek konstatovano zvanično od strane studentskog pokreta u celini, ali neki početak političke artikulacije bi bio to”, objašnjava Filipović.

Artikulaciju političkih stavova desetina fakulteta i plenuma, prema njegovom mišljenju, sputava manjina koja minira donošenje odluka.

“Sam princip direktne demokratije koji su oni (studenti) uspostavili ima mogućnosti amandmana, žalbi itd, koje onda, recimo, grupa studenata koja čini apsolutnu većinu, osmisli odličan plan političke artikulacije, a onda manjina ima mogućnost da minira saopštavanje tog plana ili izlazak u javnost, amandmanima itd. I to sve zvuči demokratski, zvuči lepo, dok ne razumete šta su stavovi te manjine, i da li ti stavovi uopšte imaju bilo kakve veze sa onim što su studentski zahtevi. Po meni nemaju", ocenio je.

"Grupa anarho-sindikalista", odnosno "neka ekstremna pseudolevica", dodao je Filipović, želi promenu društvenog uređenja i neki od njih su to vrlo javno saopštili.

"Dakle, studenti Filozofskog fakulteta, FON-a, Filološkog itd. pričaju o tome da oni žele promenu kakav svet nije video, da ekspert reč ne postoji. Bilo je stotine nekakvih ograđivanja od svih prirodnih saveznika koji su ikada rekli išta protiv režima Aleksandra Vučića. Nije bilo baš ograđivanja od Aleksandra Vučića i SNS-a po imenu. Ali je bilo tekstova o tome da treba da se menja predstavnička demokratija u kojoj sada živimo, dakle, društveno uređenje, direktnom demokratijom. E sad, promena tog društvenog uređenja znači ili revoluciju, ili, znači, nekakvu političku podršku, ustavotvornu neku većinu u parlamentu. Ni jedno ni drugo nije moguće, i ni jedno ni drugo nema nikakve veze, čak je i u suprotnosti sa onim što su bili studentski zahtevi”, objašnjava on.

"Studenti dužni da ponude nekakvo rešenje"


Mišljenja je da do to ide u prilog vlastima, čiji je interes da se uništi studentski pokret i da ne dođe do političke artikulacije, koja je, kako kaže, jedino rešenje.



“Mislim da smo posle šest meseci svi shvatili da je to jedino rešenje. I onda ako vidimo da neko uporno radi šest meseci u kontinuitetu protiv toga, i protiv nekog jedinstvenog šireg društvenog fronta koji bi omogućio dalje tu artikulaciju i tu borbu na neki način koji bi bio jedini i adekvatan, jer to je borba svih nas”, kaže profesor Fakulteta dramskih umetnosti.

Dodaje i da bi do političke artikulacije trebalo doći u nekoliko narednih dana.

“Studenti su sami izabrali da budu najjača politička snaga i da se ograde od svih. Znači, to je većina ipak birala, to nije manjina birala. Ako su izabrali to, uz to dolazi ozbiljan stepen odgovornosti. Odgovornosti prema šest miliona ljudi. Kao takvi, oni su dužni da ponude nekakvo rešenje. I oni su dužni da kažu s kim onda hoće da rade, da se to rešenje implementira, s kim ne žele da rade. Ako imamo isti cilj, ako to jeste politička artikulacija, angažman na tom polju, ajde da vidimo kako to može da se ostvari i da li to radimo zajedno, ili se to radi nekako u nekom vakuumu. Moje lično mišljenje je da to mora da bude širi društveni front sačinjen od svih ljudi koji su do sada pokazali kao borci protiv ovog režima. I onda stvari moraju da se imenuju, da se kaže, da zahtevi neće biti ispunjeni dok je ovaj režim na vlasti”, kaže sagovornik N1.

Filipović je mišljenja i da je ovaj režim izgubio legitimitet i da to mora da se konstatuje na nekakvim izborima.

Teme

Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?

Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare

Pratite nas na društvenim mrežama