Oglas

Formula za napredak na Šangajskoj listi: Veća ulaganja = bolja pozicija

author
Maja Đurić
16. avg. 2021. 19:31
studenti n1
N1 | N1

Nakon vesti da je Beogradski univerzitet nazadovao na Šangajskoj listi i da više nije među prvih 500, u javnosti, stižu različiti odgovori na pitanje zbog čega se to dogodilo i ko snosni odgovornost? Kako će se ovaj, najgori rezultat od 2012. godine, odraziti na budućnost srpske nauke, studenata i da li će uticati na zainteresovanost studenata da ostanu da studiraju u Srbiji?

Oglas

Stvar prestiža, lista koja obuhvata manje od četiri odsto svetskih univerziteta - to je Šangajska lista, na kojoj je Beogradski univerzitet godinama unazad bio dobro pozicioniran. Pad ispod 500 najboljih otvorio je pitanje: ko je za to odgovoran?

Odlazeća rektorka Ivanka Popović za N1 je rekla da se u prethodnom periodu nije dovoljno ulagalo u nauku, ali iz Ministarstva prosvete tvrde sasvim drugačije.
"U odnosu na period od pre deset godina ulaganja u nauku su veća za 80 odsto, sredstva ulagana u razvoj infrastrukture veća su tri puta, a primanja naučnika veća su za 35 odsto", saopšteno je iz Ministarstva.

Računica nije tačna, kaže Đurđica Jovović iz Sindikata nauke. Do procenata koje pominje Ministarstvo, kaže, možda je moguće doći samo ako se saberu svi projekti preko programa Horizont i pretpristupni fondovi. Ali, zaključuje, to nisu ulaganja iz srpskog budžeta.

"Bio je i kredit koji smo dobili od Evropske investicione banke i Svetske banke u periodu 2011 - 2014, čiji su se repovi vukli do 2016. godine, ali moram da naglasim da taj novac nije adekvatno iskorišćen, jer se, prosto, Jedinica za upravljanje projektima nije snašla da sav novac koji smo povukli, da ga i potrošimo. Tako da, ako uzmemo sve te parametre, moguće je da onda možemo da prikupimo tih 80 procenata, ali ja volim da govorim čisto o brojkama - budžet ukupno 55 odsto 2011-2020", ukazuje Jovović.

A da li će se i kako pad na Šangajskoj listi odraziti na studente Beogradskog univerziteta? Oni koji su za N1 želeli da govore, kažu da ih nazadovanje na listi nije iznenadilo. I njima je jasno, ulaganja u nauku i obrazovanje su nedovoljna.

"Čini mi se da je sistem kakav sada postoji bio možda bolji u početku, odnosno kada je uvedena i sama Bolonja i pre par godina, nego što je sada", kaže Mina Trajković, studentkinja Fakulteta političkih nauka.

"Čini mi se da je tada bio moderniji u tom trenutku nego što je sada, i iz mog iskustva mislim da je zastarelost sistema najveći problem, možda čak i samog tipa nastave koji se sprovodi u poređenju sa Univerzitetima na toj listi", dodaje ona.

Student FON-a Petar Vitković iz organizacije Svetski omladinski talas, saglasan je da treba više ulagati u obrazovanje, ali i u infrastrukturu.

"Da obezbedimo mladima neke bolje programe kada je u pitanju samo obrazovanje i jednostavno da se i sami mladi uključe više", poručuje on.

Jedan od kriterijuma koji je uticao na to da Beogradski univerzitet padne na Šangajskoj listi je i broj objavljenih radova u naučnim časopisima, ali i citiranost istraživača.

Iz naučne zajednice kažu to može da se popravi, ali ponavljaju da jednačina nije komplikovana - više novca = bolji rezultati.

U video prilogu možete pogledati ceo intervju sa Đurđicom Jovović iz Sindikata nauke o stanju u srpskoj nauci i razlozima za pad Univerziteta u Beogradu na Šangajskoj listi:

video-cdn src="https://best-vod.umn.cdn.united.cloud/stream?asset=bgdjurdjicajovovicintwzawebmdj20210816170913240-n1info-rs-worldwide&stream=hp3500&t=0&player=m3u8v&sp=n1info&u=n1info&p=n1Sh4redSecre7iNf0" video-id="9099836"]

Teme

Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?

Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare

Pratite nas na društvenim mrežama