Oglas

Gašenje naloga na mrežama nova faza "digitalnog autoritarizma": "Testiranje oružja koje planiraju da upotrebe u kampanji"

author
N1 Beograd
20. jan. 2026. 12:19

Gašenje naloga po društvenim mrežama i gušenje slobodnih medija nova su faza digitalne cenzure i autoritarizma u Srbiji, smatraju profesori na Fakultetu političkih nauka Aleksandra Krstić i Filip Ejdus.

Oglas

"U pitanju je digitalna cenzura koja vodi u mnogo goru stvar, a to je ako već imamo medijski mrak i nedostupnost određenih tradicionalnih medija i ne možemo da vidimo određene glasove - ovde je reč o jednom većem ućutkivanju naloga, i to ne samo onih koji su uticajni u toj sferi, nego i onih koji bi te naloge pratili i na osnovu toga što se na njima emitje donosili odluke", navodi Krstić.

Da je ovo nova faza digitalnog autoritarizma smatra i Ejdus.

"Mi smo već živeli u društvu u kome smo imali jedan puzajući digitalni autoritarizam - od uvođenja kamera za nadzor do raznih hakerskih napada, prisluškivanja i targetiranog nadzora aktivista i kritičara režima... Ali sada imamo novi fenomen, a to je da se ove botovske mreže koriste da se sruše popularni profili medija", kaže on.

Zanimljivo je da se ti napadi dešavaju vikendom kada je Meta uspavana i kada mehanizmi odgovora nisu responzivni, navodi Ejdus.

"Vidim to više kao pripremu i testiranje nekih mehanizama za neke druge periode kada možda budemo u jeku kampanje, zato što nije isto kad srušite te praćene profile danas i kada to uradite nekoliko dana pred izbore.. To je apsolutno testiranje jednog relativno novog oružja koje oni planiraju verovatno da upotrebe u predizbornoj kampanji", smatra profesor.

Srbija je 2025. godine prvi put izgubila status potpuno slobodne države po internet slobodama i postala obeležena kao delimično slobodna, prema indeksu Fridom hausa "freedom of the net", navodi Ejdus i kaže da u Srbiji nemamo potpuno autokratski, već hibridni režim.

"Tu nemamo sistematsku i strukturalnu represiju države, već imamo jednu delegiranu represiju preko onlajn botova i u oflajn svetu preko ćacija i paramilitarnih grupa. Botovske mreže ne možemo da atribuiramo uz dokaze da iza toga stoji režim, ali je njihovo poricanje da imaju veze s tim prilično neuverljivo", navodi on.

Profesor kaže da za razliku od autoritarnih režima nemamo masovni nadzor nad građanima, nego targetiran nadzor koji pogađa aktiviste civilnog društva i novinare.

"Ovo su sve koraci koji nas polako na toj skali pomeraju u pravcu digitalnog autoritarizma i ako se taj trend ne završi u konačnici možemo da završimo tamo gde se nalaze Turska, Belorusija, Rusija, Kina...", objašnjava Ejdus.

Krstić kaže da ovde nije reč samo o digitalnom autoritarizmu, već digitalnoj kolonizaciji.

"U Africi trenutno imate na delu 266 različitih projekata koje finansira Kina, za nadgledanje aktivista, ne samo za špijuniranje već i za neku vrstu političke kontrole nad onim što vi kao ljudi koji se bavite određenim profesijama radite", navodi profesorka.

Ona kaže da ovde govorimo o tome da treba da se zapitamo da li ćemo imati osnovnu komunikaciju na Vajberu i Vocapu.

"Kad smo na protestu - nemamo mrežu. I ne možemo da komuniciramo ni sa onim ljudima sa kojima smo došli na protest, a kamoli da delim nešto na Tviteru ili Instagramu. Dakle, govorimo o oduzimanju osnovnog prava na komuniciranje. Ako to bude priča pred izbore ili uvod u nešto što je mnogo gore od gašenja, pa vraćanja ovih naloga, prosto jedna vrsta testiranja o tome šta bi moglo da nas čeka", navodi ona.

Ejdus kaže da je naš najveći saveznik - geografija.

"Da nam je kojim slučajem sused Rusija, onda bi ovi procesi bili daleko odmakli u smislu autokratizacije. Bilo bi mnogo lakše uspostaviti sistem kakav postoji u Belorusiji ili sve više u Gruziji", navodi profesor.

Granica između digitalne demokratije i digitalne autokratije je tanka i može za čas da se pređe, smatra Krsić.

"U digitalnoj demokratiji imate pitanje zakona ili recimo u EU svih ovih setova medijskih zakona i različitih digitalnih akata koji su usvojeni da zaštite građane i uređivačku nezavisnost medija. S druge strane, ti zakoni mogu da budu zloupotrebljeni u tom smislu što vi možete da kažete da ćete se boriti protiv dezinformacija i fejk njuza, a onda politička vlast u nekoj državi takvu vrstu odredbi zakona može da zloupotrebi da sprovede jaču kontorlu", navodi profesorka.

Teme

Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?

Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare

Pratite nas na društvenim mrežama