Pre 22 godine počeo napad NATO na SR Jugoslaviju

Vesti 24. mar 202107:13 > 15:03
ANDREJ ISAKOVIC / AFP

U Srbiji će danas nizom manifestacija, polaganjem cveća i venaca i odavanjem pošte nastradalima, biti obeležena 22. godišnjica početka vazdušnih napada NATO snaga na teritoriju tadašnje SR Jugoslaviju, koja se od 2015. godine zvanično obeležava kao "početak NATO agresije".

Akcija NATO usledila je posle neuspešnih pregovora o rešenju krize na Kosovu, vođenih u Rambujeu i Parizu februara i marta 1999. godine.

U kampanji su učestvovale snage 19 zemalja Zapada, a akcije iz vazduha, koje su trajale 78 dana, izvedene su bez odobrenja Saveta bezbednosti UN.

Prema podacima Ministarstva odbrane Srbije, tokom vazdušnih napada nastradao je 1.031 pripadnik vojske i policije i oko 2.500 civila, od kojih osamdestdevetoro dece, a teže i lakše je ranjeno oko 6.000 civila i 5.173 vojnika i policajaca. Prema zvaničnim podacima, 25 građana se i dalje vode kao nestali.

U noći između 22. i 23. aprila NATO je bombardovao i zgradu Radio-televizije Srbije (RTS) kada je poginulo 16 zasposlenih u RTS.

Vazdušni napadi trajali su 11 sedmica, evidentirano je oko 2. 300 udara u kojima je ispaljeno i bačeno 22.000 tona različitih projektila, uključujući i više od 30.000 kasetnih bombi, a kao posledice su, osim brojnih ljudskih žrtava, ostali teško su oštećenivojni objekti, infrastruktura – putevi, pruge, mostovi, fabrike, škole, pojedine zdravstvene ustanove, desetine vojnih postrojenja i radara, ali i civilnih radio i TV predajnika, među kojima i toranj na Avali, koji je srušen 29. aprila.

Vojska tadašnje SRJ jednim od svojih najvećih uspeha u odbrani teritorije i građana dveju republika koje su činije tadašnju Jugoslaviuju, smatra obaranje američkog lovca-bombardera F-117A, takozvanog „nevidljivog“, kojeg je protivvazdušna odbrana Vojske SRJ srušila 27. marta 1999. godine u atar sremskog sela Buđanovci, što je ocenjeno kao „najveće poniženje ratnog vazduhoplovstva SAD i NATO“.

Vazdušni napadi okončani su potpisivanjem tzv. Kumanovskog sporazuma 9. juna 1999. posle koga je usledilo povlačenje snage vojske i policije sa Kosova, na čijoj teritoriji je uspostavljen civilna misija Ujedinjenih nacija (UNMIK).

Po podacima UNHCR-a, Kosovo je od dolaska mirovnih snaga napustilo 230.000 Srba i Roma, a vratilo se 800.000 izbeglih Albanaca.

Godišnjica početka napada biće danas obeležena nizom manifestacija posvećenih poginulima i polaganjem venaca i cveća na spomenike. Centralna manifestacija „Dan sećanja na stradale u NATO agresiji“ biće u Kombank dvorani u Beogradu, a prisustvovaće i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.

Vojni sindikat Srbije i Institut za srpsku kulturu održaće međunarodni naučni skup „NATO agresija na SRJ“ na Fakultetu političkih nauka u Beogradu.

Na spomenik stradaloj deci u beogradskom parku Tašmajdan vence su poliožili ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Darija Kisić Tepavčević i zamenik gradonačelnika Goran Vesić.

Pomoćnik gradonačelnika Beograda Andreja Mladenović položio je u tom parku venac na spomenik „Zašto“, poginulim radnicima Radio-televizije Srbije (RTS).