Gosti N1: Struka i građani ovde podstanari, o saobraćaju se ne uči na Pravnom

Vesti 02. nov 202122:25 > 22:31 15 komentara
N1

Arhitekta Đorđe Bobić rekao je gostujući u emisiji "Da razumemo" N1 da je bitno da se promeni ono što je sada učinjeno sa planiranjem u Beogradu i da se vratimo na stari metod kada će se potrebe građana i glas struke čuti. "Sada je ta komunicija presečena, imamo ogromna obećanja koja se ne ispunjavaju, ogromno trošenje novca, to nanosi nepopravljive štete, ono što se dešava sa Prokopom, Beogradom na vodi nam pokazuje da više nemamo nikakvu ulogu ovde. Mi struka i građani smo podstanari - ovde živimo, a ne možemo reći šta nam treba. Mi smo potpuno prepušteni volji vlasti koja je privatni interes isturila u prvi plan", rekao je Bobić. Saobraćajni inženjer Dragomir Lukić kaže da na nivou Beograda i Srbije odlučuju oni koji su na vrhu, ali da se saobraćaj, kako je rekao, ne uči na Pravnom fakultetu.

Bobić ističe da se na prostoru nekadašnje Glavne železničke stanice predviđa, kako je rekao, značajan poslovni centar sa prostorom za stanovanje i da će to biti novi Beograd na vodi, samo u manjem formatu.

„Cela stanica se rekonstruiše da bi mogla da prihvati novi sistem. Ona je nedostupna, instalacije koje su urađene za metro nisu iskorišćene, ono što je suština zapravo jeste problem Beograda što je koncept intergisanog saobraćaja napušten. Za vreme dok je Branko Pešić bio gradonačelnik Beograda tri železničke stanice, sa Beogradskim vozom su bile okosnica tog saobraćaja i činile Beograd dostupnim, sistem je nudio mogućnost da iz Zemuna do Ustaničke ulice stignete veoma brzo. Sada kada je centar ostavljen bez metroa, Beogradskog voza, kada će građani koristiti u najvećoj meri privatni automobil, što je ozbiljan problem sa stanovišta zagađenja. Integrisani sistem je ova vlast napustila, zanemarujući ogroman napor koji su prethodnici radili još 1960-70, kada je taj sistem bio napravljen. Beograd nema kapacitet da ga finansira, to će završiti tužno, ogromnim kreditom, na ceo dug koji država ima, to će biti ozbiljno opterećenje za nas i naredne generacije koje žive ovde“, kazao je Bobić.

Bobić je rekao da železnička stanica Prokop ima svoju funkciju i da bi ona trebalo da bude protočna stanica, a da je Glavna železnička stanica koja je ukinuta prihvatala vozove koji su završavali u Beogradu.

„Prokop je jedini koji može da opsluži Beograd, njena dostupnost za putnike je svedena na autobus i privatni prevoz. Ona nema veze sa centrom grada, putnici kada dođu u Beograd, gde su oni? Nisu u Beogradu, imaju problem. Sveden je sistem železničkog saobraćaja na jedan punkt, ja ne znam evropski grad koji nema železničku stanicu u centru ili u najbližem centralnom okuženju. Sada su građani odsečeni, zamislite čoveka sa Mirijeva ili Zemuna kako stiže do te stanice, to je ozbiljan put. Deo struke je to odobrio, a da posledice nisu sagledane, možete isprojektovati šta želete, ali posledice tog delovanja nisu sagledane“, rekao je Bobić.

Dragomir Lukić je govorio o autobuskim linijama koje povezuju Prokop sa centrom grada i da li ih je moguće korigovati.

Povezane vesti:

„To je čisto stvar političke odluke, da li će doneti tu odluku. Ima dva autobusa, tog trećeg možete da zanemarite – 38A, od Kosmaja, on ima 9 polazaka u toku dana. Druga dva autobusa – broj 34, od njega neke velike koristi nema, zaobilazi centar grada, njegovi polasci su na oko 25 minuta, vikendom na 35 minuta. Linija 36 je kružna linija, od kad je otvorena Galerija, on svraća i tamo, ide na 40 minuta. Optimalno rešenje bi mogli da budu trolejbusi 40 i 41 koji inače prolaze kroz centar i da bi mogli da imaju stajališta kod saobraćajnice koja vodi na Železničku stanicu Beograd, a shuttle bus bi ih prevozio do same stanice. U tom slučaju bi putnici imali mogućnost da dođu do centra grada“, kaže Lukić.

Lukić se pita da li vlast zna da se ispod stanice Beograd centar nalaze četiri prolaza za linije metroa, urađenih sedamdesetih godina i dodao da je mnogo stvari koje nisu uzete u obzir i odgovorio na pitanje da li Beograd treba da ostane bez stanice u centru grada.

„Moramo da prihvatimo, da nađemo način da putnici dobiju optimalan prevoz, moramo da imamo najmanje dve-tri autobuske linije“, rekao je Lukić.

Bobić kaže da je ranije planove crtala struka sa fakulteta, ali da je to sada prešlo u ruke političara.

„Oni su vlast, oni su napravili oštru podelu, struka koja sedi u institucijama je postala servis vlasti, izvršava sve te ideje, a vlast kreire ideje u vezi sa potrebama investitora, pravdajući to boljim životom. Posledice su takve kakve su, ukidanje stare železničke stanice je jedna od najtežih grešaka koja je učinjena. Ona je trebalo da prihvata Beogradski voz i vozove koje stižu. Jedino ispravno rešenje je to da se ta stanica vrati u funkciju, znam da je to teško, moguće je sve to rešiti. Cela situacija jeste politička odluka vezana za udrugu vlasti i investitorima, bilo je potrebno obezbediti Beograd na vodi zbog poboljšanje rejtinga – metro je dobra stvar za to, onda Makiško polje i tamo se sada dovodi metro isključivo iz ekonomskih razloga“, rekao je Bobić.

Govoreći o autobuskoj stanici, Bobić navodi da je u vreme prethodne vlasti postojao projekat, ali je onda došlo do promene vlasti, stalo se, a onda je ponovo pokrenuto.

„Stalno su bila neka pomeranja, 2002-03. godine je bio veliki konkurs, lično mislim da ni tada ni na početku ove vlasti nije postojala ozbiljna namera da se ta stanica premesti, razmišljalo se da postojeća lokacija može da izdrži pa se shvatilo da ne može i da mora da se premesti. Bilo je ideja da se stanica podeli na Dunav stanicu i na Autokomandu, da se pritisak smanji, što bi bilo logično, ovako je kao i železnica, nije dobro rešenje. U evropskim gradovima su stanice takve, izmeštene na obode grada, to je nekakvo moguće rešenje, opet će u toj zoni da se pravi gužva, ali svakako manja nego sada u centru Beograda“, kazao je Bobić.

Lukić se osvrnuo na lokaciju nove autobuske stanice.

„Ja često dolazim u Beograd autobusom, to kako izgleda dolazak i odlazak, to nema nigde na svetu, autobuska stanica treba da služi putnicima, a ne u predsedničkoj kapmanji. Beogradska autobuska stanica nije mogla da se širi, bila je utisnuta, tu je silom prilika morala da ostane. Lokacija na Novom Beogradu je u redu ako se napravi pristup, ali ako nema pristup onda je bacanje para. Morate da je povežete sa železničkom stanicom i Prokopom, da se organizuje ‘shuttle bus’. Železnička stanica Novi Beograd je minijatura u odnosu na Prokop, nema adekvatne stepenice, nema pokretne trake, liftova, čekaonica, to je prolazna stanica gde više silaze nego ulaze“, rekao je Lukić.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare