Grad traži pijaću vodu na Velikom ratnom ostrvu, stručnjaci sumnjaju u kvalitet

Vesti 13. jan 202114:22

Samo dve nedelje pošto je u Gradskoj skupštini usvojen novi plan za Makiš, gde će pored vodoizvorišta graditi stambeno-poslovni kompleks i metro i nakon objašnjenja da se na taj način ne ugrožava vodosnabdevanje Beograda, vlast u prestonici najavljuje novo rešenje. JKP Vodovod i kanalizacija raspisalo je tender u skladu sa izgradnjom novog vodoizvorišta i to na Velikom ratnom ostrvu, uz obrazloženje da opada eksploatacija postojećih izvorišta.

Brojna udruženja građana i aktivisti kritikuju ovu ideju, s obzirom da je, kako kažu, reč o novoj urbanizaciji zaštićenog područja, a stručna javnost upozorava na dilemu: Da li se na Velikom ratnom ostrvu može doći do čiste pijaće vode?

Profestor Hemijskog fakulteta Branimir Jovančićević za N1 kaže da se njegova istraživačka grupa bavila proučavanjem zagađenosti Velikog ratnog ostrva.

„Radili smo prioblane sedimente, uzimali smo uzorke sedimenata iz centralnog dela Velikog ratnog ostrva i našli smo, naravno, naftne polutante i neke teške metale. Oni potiču pre svega iz činjenice da je Veliko ratno ostrvo plavno ostrvo, dakle vrlo često je poplavljeno, i voda kada se povuče ostavlja za sobom naftne zagađujuće supstance i sve druge organske zagađujuće polutante“, navodi on.

Sedimentna formacija Velikog ratnog ostrva je, kako objašnjava, na stalnom udaru relativno zagađene reke Save i relativno zagađene reke Dunav.

„S druge strane, Veliko ratno ostrvo nije velika površina, nije velika sedimentna formacija, nema veliki apsorpscioni kapacitet, i nema veliku moć prečišćavanja. Površinske vode su svakako u kontaktu sa podzemnim vodama i pitanje je da li takva sedimentna formacija ima kapacitet za prečišćavanje površinskih voda i to naravno otvara ono poslednje pitanje – da li su vode koje bi se koristile sutra za proizvodnju pijaće vode, kao sirovina zadovoljavajuće kvaliteta“, upozorava Jovančićević.