Istraživanje pokazalo
Građani sve manje veruju provladinim medijima, dok je N1 na vrhu po poverenju kad su u pitanju političke informacije

Na listi izvora informacija u koje građani Srbije imaju najviše poverenja kad su u pitanju političke informacije, N1 je na prvom mestu sa 17 odsto, koliko su ispitanici poklonili i javnom servisu, pokazalo je istraživanje javnog mnjenja, koje je sprovela agencija Ipsos tokom maja i juna ove godine. Među prva četiri na listi nalazi se još jedan medij koji pripada grupi United Media – TV Nova, sa podrškom od devet odsto.
Istraživanje javnog mnjenja o izvoru političkih informacija u koje građani Srbije imaju najviše poverenja, u maju i junu ove godine sprovela je agencija Ipsos, a naručilac je bio Međunarodni republikanski institut (IRI), usko povezan sa Republikanskom strankom u Sjedinjenim Američkim Državama, navodi politikolog i urednik portala EWB Aleksandar Ivković.
Ovo redovno istraživanje koje IRI sprovodi na Zapadnom Balkanu, ali i u nekim drugim regionima, poput istočne Evrope, Kavkaza godinama unazad pokazalo je, sa jedne strane, skok poverenja u medije UM i dramatičan pad poverenja u Javni servis (RTS).
N1 je medij koji, prema ovogodišnjem istraživanju, ima noverenje 17 odsto ispitanika, što je u odnosu na 2022. godinu podrška veća za osam procenata. Isti postotak građana izjavio je da ima poverenje u RTS, s tim što je Javni servis doživeo pad poverenja od 14 procenata u odnosu na istraživanje rađeno pre tri godine, kada je RTS-u verovao 31 odsto ispitanika.
Na trećem mestu je TV Pink kome je poverenje ukazalo 11 odsto ispitanika (2022. godine – 24 odsto), dok je na četvrtom mestu sa poverenjem od devet procenata još jedan medij UM – TV Nova, u koju se poverenje građana gotovo dupliralo u odnosu na pre tri godine kada je bilo na nivou od pet odsto.
U prvih pet medija ove godine je TV Prva, u koju je poverenje građana opalo sa 19 na pet odsto za samo tri godine. Isto procenat građana (5%) najviše poverenja daje društvenim mrežama.
Ivković za N1 kaže da ovo istraživanje pokazuje tendenciju pada poverenja u provladine medije i tendenciju rasta poverenja u medije koji su nezavisni i to pre svega medije koji su deo United Media.
“Došlo je do skoka poverenja u medije United Media - N1 i Nova. N1 i RTS su na prvom mestu po poverenju. To su nalazi koje sam ja čak i viđao ranije, neki novinari su kačili početkom ove godine nalaze nekih drugih istraživanja po kojima je N1 takođe bio na prvom mestu po poverenju, tako da eto već se negde uspostavio trend da televizija N1, a tu možda ljudi podrazumevaju i portal, da je to medij sa najvišim poverenjem u Srbiji ili se bori za to mesto zajedno sa RTS-om i Nova je takođe porasla u tom periodu, a provladini mediji, posebno oni sa nacionalnom frekvencijom Pink i Prva su pali po poverenju. Tako da za one koji žele veći medijski pluralizam i manju dominaciju provladinih medija, ovo istraživanje je dobra vest, zato što pokazuje da zapravo provladini mediji imaju mnogo manje poverenje nego što su imali ranije”, objašnjava on.
Ono što je prema rečima Ivkovića najočiglednije u ovom istraživanju je dramatičan pad RTS-a.
“RTS je bio prvi i to ne 2022. godine, nego verovatno prethodnih 50 godina. RTS je 2022. imao 31 odsto, sad ima svega 17 i ja mislim da RTS sa obe strane političkog spektra gubio poverenje – postepeno je gubio poverenje od strane ljudi koji su kritični prema vlastima, posebno u kontekstu protesta, kada su videli da neki drugi mediji mnogo pažljivije i objektivnije prenose proteste, ali takođe i zbog činjenice da je i sama vlast ove godine dosta jako napadala RTS, jer joj je možda cilj bio da čak i taj neki umiveni stil izveštavanja RTS-a više nije dovoljan za njihovo glasačko telo i hteli su da preusmere svoje glasače da gledaju medije poput Informera pre svega”, navodi on.
Ivković objašnjava da istraživanje pokazuje da dolazi do fragmentacije poverenja u medije, te da smo ranije imali nekoliko velikih medija koji su uživali veliko poverenje.
“Mislim, da to znači da ljudi odlaze i ne informišu se u mejnstrim medijima nego sa društvenih mreža, interneta i tako dalje. To je, s jedne strane, nalaz koji je donekle dobar za kritičare vlasti jer znači da vlast ne može kontrolisati ovaj prostor, ali s druge strane i nije dobro za klimu informisanja u Srbiji, jer ako imamo preveliku decentralizaciju informisanja onda će to značiti da će se ljudi zatvarati u svoje informacione balone i verovatno će dobijati kontradiktorne informacije”, objašnjava on.
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare