Grubješić: Srbija nije „nesvrstana“, imamo antizapadni narativ više od 10 godina

Vesti 20. maj 202210:17 > 10:21 31 komentara
N1

Srbija uopšte nije „nesvrstana“, više od dve decenije je na evropskom putu i došlo je vreme kada „morate da se opredeljujete“, rekla je predsednica Centra za spoljnu politiku Suzana Grubješić o uvođenju sankcija Rusiji.

Pročitajte još:

„To što bismo mi sada uveli sankcije Rusije ne bi oštetilo Rusiju i ruski narod, ali ako to ne uradimo može da ima posledice po nas i naše građane“, rekla je Grubješić u emsiji Novi dan na N1.

Prema njenim rečima, ruska agresija na Ukrajinu je pokazala urgentnost evropskog jedinstva.

Kazala je da od proglašenja nezavisnosti Kosova 2008. godine postao dominantan antizapadni narativ, da se EU gotovo i ne pominje i stvara se percepcija da odatle dolaze samo zahtevi, ucene i pritisci, iako je Unija najveći donator, investitor i trgovinski partner.

“Ali, narativ menja percepciju građana. Pa kad gledate istraživanja, građani kažu da je najveći donator Srbije Kina, Rusija…“ kazala je Grubješić.

Govoreći o poseti predsednika Evropskog saveta Šarla Mišela Beogradu, ocenjuje da je važno što je došao neko iz vrha EU i da se radi o nekoj vrsti diplomatske ofanzive.

Mišelove izjave o „geopolitičkoj zajednici“ dovodi u vezu sa „faznim pristupanjem“ Evropskoj uniji, koja dopušta sektorsku integraciju, odnosno da ukoliko se zemlja kandidat u nekoj oblasti u potpunosti usaglasi sa EU, može da na primer dobije pristup fondovima.

Bitno je za građane da osete koristi od samog procesa, i da to bude vidljivo, smatra Grubješić.

„Samim tim će se ovaj naš evroskepticizam, evroletargija, smanjivati“, rekla je ona.

Na pitanje da li je pozicija Srbije oslabljena time što se ruski predsednik Vladimir Putin pozvao na Kosovo kao presedan za otcepljenje Donjecka i Luganska, Grubješić kaže da je Putin to vešto iskoristio.

Kad je Kosovo proglasio nezavisnost 2008. tad je zvanična politika SAD i EU bila da je to poseban slučaj, međutim vreme je pokazalo da to jeste presedan koji drugi mogu da iskoriste za sopstvene ciljeve, kazala je ona.

Grubješić smatra da priznanje neće biti pomenuto u pravno obavezujućem sporazumu koji treba da potpišu Beograd i Priština, samo je problem što teško ide dijalog o normalizaciji odnosa.

Prema njenim rečima, zbog odluke Kosova da aplicira za Savet Evrope teško je da će dijalog da se nastavi u doglednom roku.

„Ostajemo tu gde smo, sa malim šansama da se to u dogledno vreme reši“, rekla je Grubješić.

Ona očekuje da će Mišel, koji posle Beograda ide u Tiranu i sarajevo, tamo poslati slične poruke o ubrzanju evrointegracija.

Grubješić smatra da će u Albaniji Šarl Mišel kazati da će na junskom samitu otvoriti pregovore sa njima i Severnom Makedonijom o pristupanju EU.

„Potrebni su konkretni koraci. Kad je Kosovo u pitanju, potrebna je vizna liberalizacija“, rekla je Grubješić.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare