Ilić: Mali izgledi da se referendum održi zajedno sa izborima

Vesti 12. nov 202113:08 > 13:12 1 komentar
N1

Situacija u kojoj će građani izaći na glasanje da potvrde ili odbace ustavne promene, a potom samo nekoliko meseci ponovo da izaberu predsednika i novi saziv parlamenta, nesvakidašnja je, a politikolog Vujo Ilić objašnjava da je "začkoljica" što rezultate referenduma treba formalno da potvrdi parlament koji će u tom trenutku biti raspušten.

Ilić za portal Juropijan vestern Balkans objašnjava da su mali izgledi da se referendum održi zajedno sa izborima, jer prema Ustavu, raspuštena skupština obavlja samo tekuće poslove, u šta svakako ne spada proglašavanje akta o promeni Ustava.

Upravo to bi, po Poslovniku Narodne skupštine, ona trebalo da uradi već narednog dana pošto Republička izborna komisija podnese konačni izveštaj o sprovedenom referendumu, naglasio je Ilić.

Povezane vesti

U pitanju je član 148.Poslovnika o radu Narodne skupštine, koji bi u ovom slučaju predstavljao pravnu prepreku spajanju referenduma i parlamentarnih izbora.

Ilić napominje da bi, „uz kreativno tumačenje pravnih normi, ili izmene Poslovnika u poslednjem trenutku, referendum mogao da se održi i na dan izbora, ali vlast nema toliku potrebu da se ova glasanja održe zajedno“.

On smatra da je rizik po vlast mali ukoliko se referendum održava odvojeno od izbora.

Glasači naklonjeni partijama na vlasti, za razliku od onih koji naginju opoziciji, glasanje u većoj meri shvataju kao građansku dužnost i vlast bi, uz standardnu referendumsku kampanju, mogla da ih mobiliše u dovoljnom broju za siguran prolaz referenduma, naveo je Ilić.

On dodaje da bi, ukoliko bi se referendum održao pre izbora, praktično došlo do preklapanja referendumske i izborne kampanje.

To bi pre bilo u interesu partija na vlasti, koje bi izborno profitirale na osnovu uspešnog referenduma, nego stranaka opozicije, koja niti imaju kapaciteta da vode dve paralelne kampanje, niti, koliko se sada čini, jasan odgovor na referendumsko pitanje, ocenjuje on.

Ukoliko Skupština Srbije „propusti“ ovaj rok da promeni Ustav, sledeći saziv, koji će biti izabran u aprilu, morao bi da pokrene proceduru ispočetka.

To bi ceo proces moglo da odloži do jeseni 2022. i nastavilo bi da predstavlja prepreku u približavanju EU, podseća Ilić i dodaje da bi održavanje referenduma posle opštih izbora u aprilu bilo više u skladu sa međunarodnim standardima.

Jovana Spremo, koordinatorka Radne grupe za poglavlje 23 Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji i savetnica Komiteta pravnika za ljudska prava (YUCOM), objašnjava za EWB da je do najnovijeg pomeranja došlo zbog negativnog mišljenja Venecijanske komisije o Zakonu o referendumu i narodnoj inicijativi.

To je ozbiljna agenda vlade i dosta su uložili u sam proces izmena Ustava u Skupštini, oni će dati sve od sebe da to izvedu do tada, naglašava Spremo, podsećajući na izjavi predsednika parlamenta Ivice Dačića o referendumu koji bi mogao biti 16. januara.

Na pitanje da li misli da je moguće da se referendum ipak održi zajedno sa izborima u aprilu, recimo putem promene Poslovnika, Spremo odgovara da to nije realistično.

Mislim da im ne odgovara da se referendum održi zajedno sa izborima, posebno zato što imamo izbore na više nivoa, i pošto im je stalo da taj referendum prođe u dobroj atmosferi. Pošto se radi o Ustavu i pravosuđu, to neće vezivati za neku međustranačku borbu, smatra Spremo.

Ona je dodala da je problematično da i dalje ne postoji informisanje građana o tome u kom delu se menja Ustav, šta to donosi građanima, kao i zašto se sa time izlazi na referendum.

To je sve sa čime naši građani nisu upoznati. A, ako bi o tome odlučivali, sada je već vrlo kratak period da se javnost informiše o takvim stvarima, zaključila je Spremo.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare