Imunološkinja Emina Milošević kaže za N1 da su vakcine AstraZeneka efikasne i da nisu povezane za većim rizikom nastanka ugrušaka krvi. Ona kaže i da testove na antitela nije uputno raditi na lični zahtev, jer je upoređivanje jako teško i broj koji se dobije "ne daje informacije o tome da li je neko zaštićen", ali pojedini slučajevi bi trebalo da budu predmet dijagnostike ako lekar da uput.
„Određivanje antitela trenutno dostupnim testovima ne može dati odgovor o uspešnosti vakcinacije, odnosno zaštićenosti vakcinisane osobe od infekcije. Prisustvo antitela ne garantuje otpornost na infekciju u uslovima masivne cirkulacije virusa kroz populaciju, niti odsustvo antitela isključuje mogućnost da je osoba otporna na infekciju. Zato se vakcinisanim osobama ne preporučuje određivanje antitela na lični zahtev“, objašnjava u saopštenju, između ostalog, Društvo imunologa Srbije.
Imunološkinja Emina Milošević kaže da su vakcine AstraZeneka sbezbedne i svakako od njih ima više koristi nego što je rizika. „Evropska agencija za lekove će svakako nastaviti da utvrđuje činjenično stanje, za sada nema nikakvih dokaza da je ta vakcina povezana sa rizikom od tromboembolije i nema sumnje da treba nastaviti sa vakcinacijom“, rekla je gostujući u emisiji N1 Studio Live.
Ona navodi da je bilo 25 slučajeva na 17 miliona datih doza, računajući sve zemlje u kolima se vakcina primenjuje.
„To je niska učestalost, mnogo niža nego kod primene kontraceptivnih sredstava iz apoteka bez recepata. Ako bi se obustavila vakcinacija AstraZenekom, to bi značilo nove slučajeve oboljevanja, onda bi stotine ljude umrlo od nedavanja vakcine, zato i podržavam vakcinaciju ovom vakcinom. Treba imati u vidu da ona prevenira zaražavanje i smrt od korone u 100 odsto slučajeva“, kazala je.
Poređenja radi, ističe da je u Velikoj Britaniji na 11 miliona Fajzer vakcina bilo 18 slučajeva komplikacije tromboembolijom.
„Ti podaci su možda revidirani. Oni nisu obustavili vakcinaciju, ali se to sve ima u vidu i prati se“, navela je.
Milošević dodaje da kontraindikacije kod primanja AstraZeneka vakcine postoje i da su to preosetljivost na same sastojke vakcine ili reakcija na prethodnu dozu vakcine.
„AstraZeneka kao i sve ostale nisu žive vakcine, one nisu kontraindikovane u trudnoći, dok ruska i kineska još nemaju dokaze u vidu naučnih istraživanja za trudnice. To je vektorska vakcina, slična je ruskoj, pravi se odgovor na S protein, ne može da izazove bolest, one nisu „sposobne“ da izazovu kovid. Razlog za „odlaganje“ druge doze je zbog veće efikasnosti sa većim razmakom između dve doze, iz Velike Britanije to znamo“, rekla je ona.
Imunološkinja je objasnila da li svi vakcinisani treba da rade testove na antitela.
„Svi mogu da posete sajt Društva imunologa Srbije (www.isos.rs), nije uputno raditi testove na lični zahtev jer je upoređivanje jako teško i broj koji se dobije ne daje informacije o tome da li je neko zaštićen, ali pojedini slučajevi bi trebalo da budu predmet dijagnostike ako lekar da uput. Ja ne mogu nekog da sprečim da uradi test na antitela, ali onako ko ga uradi ne može ni od koga od nas da dobije odgovor da li je bezbedan ili da li je infektivan i zato se to ne proporučuje, nema standarda koji bi ih uporedio, jer su različiti testovi i različiti su opsezi“, rekla je Milošević.
Komentarišući situaciju u Izraelu, ona kaže da je tamo više od 50 odsto revakcinisanih i kada i mi budemo imali takvu situaciju, brojke će početi da padaju.
Prenosimo stav Društva imunologa Srbije
Imunski pokazatelji zaštite od virusa su rezultati onih testova određivanja antitela ili ćelijskog imunskog odgovora koji pouzdano predviđaju zaštitu od bolesti ili infekcije nakon vakcinacije ili prirodne infekcije i koriste se za direktnu procenu efikasnosti vakcina.
Za sada, međutim ne postoje međunarodno prihvaćeni i standardizovani testovi imunskih pokazatelja zaštite od COVID-19 na osnovu kojih bi se procenjivao stepen zaštite pojedinaca od infekcije ovim virusom. Definisanje imunskih pokazatelja zaštite od COVID-19 je presudno za suzbijanje pandemije SARS-CoV-2 virusom i za strategiju institucija javnog zdravlja.
Detekcija antitela kod vakcinisanih osoba, kao i kod onih koji su bili inficirani virusom SARS-CoV-2 ima izuzetan značaj za naučna istraživanja. Međutim, klinički značaj nalaza nije definisan i uvek treba da ga tumači lekar koji je uputio pacijenta na analizu u skladu sa kliničkim i drugim podacima iz medicinske dokumentacije.
Određivanje antitela trenutno dostupnim testovima ne može dati odgovor o uspešnosti vakcinacije, odnosno zaštićenosti vakcinisane osobe od infekcije. Prisustvo antitela ne garantuje otpornost na infekciju u uslovima masivne cirkulacije virusa kroz populaciju, niti odsustvo antitela isključuje mogućnost da je osoba otporna na infekciju. Zato se vakcinisanim osobama ne preporučuje određivanje antitela na lični zahtev.
Sve poznate mere zaštite od SARS-CoV-2 infekcije moraju da se sprovode i kod vakcinisanih osoba.
Više vesti o kovidu-19 i posledicama pandemije u zemlji i svetu čitajte na stranici Koronavirus.
Komentari ()
Vidi sve komentare