Bitka za Beograd: Koliko je realna pobeda opozicije 17. decembra

author
Nikola Kojić
05. nov. 2023. 14:39
OPOZICIJA SRBIJA PROTIV NASILJA (8)
N1/Nikola Kojić | N1/Nikola Kojić

Najneizvesnija izborna trka 17. decembra, prema svim pokazateljima, očekuje nas na vanrednim beogradskim izborima, na kojima stranke opozicije vide realnu šansu da pobede i tako preuzmu vlast u prestonici Srbije.

Odgovor na pitanje u kojoj meri je optimizam opozicionih partija opravdan, može se naslutiti na osnovu rezultata prošlogodišnjih lokalnih izbora u Beogradu, kombinovanim sa trendom ukrupnjavanja u redovima opozicije.
Na izborima za odbornike u Skupštini grada Beograda u aprilu 2022. godine lista okupljena oko Srpske napredne stranke osvojila je 38,02 odsto glasova, dok je Socijalistička partija Srbije dobila 6,99 odsto. U zbiru su naprednjaci i socijalisti imali 45 odsto glasova, što im je bilo dovoljno za osvajanje 56 odborničkih mandata i natpolovične većine.

Proevropska opozicija nastupila je na prethodnim izborima u tri kolone – Ujedinjeni za pobedu Beograda (21,32 odsto glasova), Moramo (10,81 odsto) i koalicija Ajmo ljudi čiji je stožer bila stranka Borisa Tadića (2,86 odsto). Zbirno su te tri liste dobile 35 odsto glasova, ali svega 39 mesta u odborničkim klupama jer nisu sve tri prešle cenzus.

Opozicione stranke desne orijentacije takođe su pred birače izašle u tri kolone. Koalicija Nada koju je predvodila Demokratska stranka Srbije (u međuvremenu je promenila naziv u Novi DSS) osvojila je 6,30 odsto glasova, Zavetnici su dobili 3,50, a Dveri 3,37 odsto glasova. U zbiru su te tri partije desnice imale 13,17 odsto glasova, a u odborničkim mandatima 15.

Tri opozicione kolone iz 2022. spojile se u jednu


Na izbore koji su raspisani za 17. decembar opozicione partije proevropske orijentacije izaći će na zajedničkoj listi pod nazivom „Srbija protiv nasilja“, čime je eliminisana mogućnost da neka od njih (ponovo) ostane ispod cenzusa. Uz to, efekat sinergije koji nastaje objedinjavanjem većeg broja stranaka mogao bi da doprinese boljem izbornom rezultatu tog dela opozicije nego prošle godine, stoga ne bi bilo iznenađenje ako poverenje toj koaliciji ukaže i više od 35 odsto birača.

Slično se može reći i za desnu opoziciju koja će ovog puta nastupiti u dve kolone jer su Zavetnici i Dveri napravili zajedničku listu, pa je osvajanje sličnog broja glasova kao na izborima 2022. godine najmanje što se 17. decembra može očekivati od tih stranaka.

Sa takvim razvojem situacije, koalicija pod nazivom "Srbija protiv nasilja" i dve izborne liste stranaka desnice mogle bi zajedno da osvoje blizu pedeset odsto glasova, što bi im garantovalo natpolovičnu većinu u gradskom parlamentu.

Kakva je izborna računica stranaka vladajuće koalicije


Ostaje jedino nepoznanica da li će na beogradskim izborima cenzus od tri odsto preskočiti Narodna stranka, koja je najavila samostalni nastup nakon što nije postignut dogovor o zajedničkoj listi opozicije desne orijentacije. Ulazak (i) te partije u gradsku skupštinu mogao bi da zacementira pobedu opozicije na predstojećim izborima.

S druge strane, stranke vlasti nemaju realnog osnova da se nadaju boljem izbornom rezultatu u odnosu na 2022. godinu, a jedino što bi moglo da ide u prilog SNS i SPS jeste osetno niža izlaznost, uz uslov da vladajuće partije izvedu na birališta baš sve birače koji su im poklonili poverenje na prethodnim izborima.

BONUS VIDEO:















Teme

Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?

Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare

Pratite nas na društvenim mrežama