Izborne manipulacije: Kako su Crnogorci zaustavili „bugarski voz“

Region 02. apr 202307:21 50 komentara
Nikola Kojić

Prvo što je ekipa portala N1 uočila obilazeći biračka mesta na predsedničkim izborima u Crnoj Gori 19. marta bio je elektronski čitač ličnih isprava sa velikim ekranom, na kome se po očitavanju dokumenta pojavljuje fotografija birača sa njegovim osnovnim podacima.

Elektronski čitač nije bio jedina razlika u odnosu na biračka mesta u Srbiji koju smo primetili – glasački listići u Crnoj Gori napravljeni su tako da imaju i kupon/isečak, koji članovi biračkog odbora otcepljuju neposredno pre ubacivanja listića u glasačku kutiju i zadržavaju uz ostalu dokumentaciju. I to nije sve, jer se na svaki upotrebljeni glasački listić udara pečat kao dodatna zaštita od eventualnih izbornih manipulacija.

Povezane vesti:

S druge strane, na biračkim mestima u Crnoj Gori ne primenjuje se sprej za obeležavanje kažiprsta birača koji je pristupio glasanju, stoga naravno nema ni UV lampe, a biračka kutija, za razliku od izbora u Srbiji, nije providna već plava. Primetili smo da na biračkim mestima nema ni lenjira, koji je u Srbiji sastavni deo biračkog materijala, iako se i birači u Crnoj Gori svojeručno potpisuju u izvod iz biračkog spiska.

Na razlike u procedurama na biračkim mestima i oko njih u Crnoj Gori i Srbiji ukazuje u razgovoru za portal N1 i izvršni direktor Centra za slobodne izbore i demokratiju (CeSID) Bojan Klačar.

Bojan Klačar
N1

„Najvažnije razlike su te što u Crnoj Gori koriste instalirane čitače ličnih isprava, zatim to što glasački listići sadrže i isečak koji se otcepljuje i posledično tome postoji pečaćenje listića i to pečatom koji se namerno ošteti pre početka glasanja. Na taj način otklanja se mogućnost da dođe do kasnijih zloupotreba s glasačkim listićima, a pre svega da se ne dozvoli ‚bugarski voz‘. Postoje i druge razlike, koje doduše nisu suštinske: članovi biračkog odbora koji pečate listiće biraju se žrebom, dok su aktivnosti van biračkog mesta zabranjene u prečniku od sto metara, a ne pedeset koliko je u Srbiji, čime su faktički onemogućene izlazne ankete“, objašnjava Klačar.

„U Crnoj Gori ne bi mogao da se dogodi Veliki Trnovac“

Prema njegovim rečima, ključni napredak u odnosu na Srbiju je korišćenje elektronskih čitača, koji onda sa sobom povlači i druge promene.

„Sa takvom identifikacijom stepen kontrole je mnogo veći, pa nije neophodno imati sprej za obeležavanje kažipsta birača, UV lampu niti providnu kutiju. To je inovacija koja bi bila neophodna i Srbiji, da bi se polako ušlo u eru uvođenja novih tehnologija u izborni proces, ali i zbog toga što bi se čitav proces učinio efikasnijim, transparentnijim i kontrolabilnijim. Da su na prošlogodišnjim palamentarnim izborima u Srbiji postojali čitači ličnih isprava, ne bi mogao da se desi slučaj Velikog Trnovca“, uveren je Klačar.

Nikola Kojić

Sagovornik portala N1 navodi da je druga novina o kojoj se može razmišljati u Srbiji uvođenje kupona ili isečka, što je, podseća, CeSID i predlagao na prvom međustranačkom dijalogu u leto 2019. godine.

„Reč je o meri koja nije inovativna niti bi u razvijenim demokratijama bila neophodna, ali je dobra u društvima u kojima postoji nepoverenje i gde se opozicione političke stranke žale na mogućnost zloupotrebe u vidu ‘bugarskog voza‘. Kupon i oštećeni pečat na listićima predstavljauu branu da se ‘bugarski voz‘ uopšte i desi“, napominje Klačar.

Zašto elektronske čitače isprava treba uvesti i u Srbiji

Kako kaže, u Srbiji bi bilo korisno razmisliti i o elektronskim čitačima ličnih isprava jer „omogućavaju veću kontrolu, olakšavaju sprovođenje izbora i, što je veoma važno, smanjuju mogućnost uticaja stranačkih predstavnika u biračkim odborima“.

„To neće biti lak proces jer su kapaciteti biračkih odbora mali i uvođenje tog sistema traži dodatna budžetska sredstva, ali bi bilo dobro da se započne s prvim koracima u tom pravcu jer je sprovođenje izbora u Srbiji u velikoj meri i dalje zasnovano na papiru i olovci. Teorijski gledano, manje su šanse za izbornom manipulacijom u Crnoj Gori, ali ta razlika nije dramatično velika jer je Srbija zbog toga što nema elektronske čitače zadržala druge kontrolne mehanizme, poput kontrolnog lista i providne kutije, UV lampe i spreja“, zaključuje Klačar.

Sa tom ocenom saglasna je i izvršna direktorka Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) Ana Nenezić, koja ipak napominje da u Crnoj Gori još nije obezbeđen potpuno funkcionalan sistem.

„Crna Gora je 2016. uvela sistem za automatsku identifikaciju otisaka prstiju birača (AFIS), a prva intencija je bila da postoji baza na koju bi bili povezani svi elektronski čitači na biračkim mestima. Ono što smo dobili kao reformu koja nije izvedena do kraja jeste da imamo uređaje koji nisu povezani između sebe i nemaju internet konekciju. U te čitače unesen je samo deo biračkog spiska koji je vezan za to biračko mesto. Mi to ovde zovemo ‘velika lupa‘ jer kada se biraču očita lična karta, na ekranu se vidi njegova fotografija, otisak prsta i osnovni podaci“, objašnjava Nenezić.

Nikola Kojić

Dodaje da CeMI sada zagovara vraćanje na početak i povezivanje elektronskih čitača sa centralnom bazom, jer bi se u tom slučaju nakon očitavanja lične karte pouzdano znalo da taj birač nije glasao na nekom drugom biračkom mestu.

„Kada je u Crnoj Gori uveden taj sistem, ukinut je sprej za obeležavanje kažiprsta birača, koji se najčešće koristi u nerazvijenim zemljama. Sprej se koristi čak i tamo gde ne postoje birački spiskovi, jer je to jedini način da sprečite birača da glasa dva puta. Postoje različita tumačenja po tom pitanju, mada je naš stav bio da smo mogli da zadržimo i sprej“, naglašava Nenezić.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare