Strategije za razvoj položaja osoba sa invaliditetom napravile su izvestan pomak koji nije dovoljan, a cilj deinstitucionalizacije je transformacija društva i kompletnog pristupa tako da svako ima pravo da živi u zajednici i u njoj ostvaruje svoje prava, rečeno je na predstavljanju "Izveštaja o položaju osoba sa invaliditetom".
Koautorka Izveštaja Dragana Ćirić Milovanović je istakla da je važno da osobe sa invaliditetom moraju da imaju odlučujuću ulogu o tome kako će im biti omogućeno puno učešće u društvenom životu.
Navela je da nije važno koliko je usluga dostupno osobama sa invaliditetom i koliko su rasprostranje, jer ih ima malo i nisu rasprostranjene, već koliko one koje su postojeće odgovaraju potrebama onih kojih ih koriste.
Istakla je da nije pluralitet ukoliko lokalne samouprave biraju jednog pružaoca usluga, već da bi izbor trebalo da bude na osobama sa invaliditetom kojima su usluge namenjene.
Ćirić Milovanović je navela da mora da bude promenjen postojeći pristup po kome se nude alternative u koje osobe sa invaliditetom moraju da se ukalpaju.
Koautorka Mimica Živadinović je, ovoreći o učešću u političkom i javnom životu, rekla da su od 2012. godine u Skupštini Srbije bile samo tri poslanice osobe sa invaliditetom, a da su osobe sa invaliditetom zastupljene u lokalnim skupštinama u nezadovoljavajućem broju.
Navela je da je u poslednjoj predizbornoj kampanji od 17 partija koje su učestvovale njih sedam pristalo da daju informacije da li imaju osobe sa invaliditetom na svojoj listi, a da su od tih sedam samo tri partije imale osobe sa invaliditetom na listi.
Prema njenim rečima, uslovi za korišćenje biračkog prava na biračkim mestima slepim i gluvim osobama "skoro su na apsolutnoj nuli", a uslovi za korišćenje tog prava osobama sa invaliditetom generalno su 90 odsto nezadovoljavajući.
Koautorka Izveštaja Snežana Lazarević istakla je da se nešto manje od tri odsto učenika u osnovnim školama obrazuje po individualnom obrazovnom planu i da to znači da deca nemaju adekvatnu podršku u obrazovnom sistemu.
Snežana Lazarević je objasnila da pravo na obrazovanje po individualanom planu imaju i deca bez invaliditeta, ali sa raznim emocionalnim problemima, dodavši da prema podacima Svetske obrazovne organizacije u svakom društvu ima minimalno između 10 i 15 odsto dece sa nekom vrstom invaliditeta.
U srednjim školama udeo učenika koji se obrazuje po individualnom obrazovnom planu je 0,7 odsto, što govori da deca sa invaliditetom ili napuštaju školovanje ili da posebno u srednjim školama ne dobijaju dovoljno podrške.
Koaturka Izveštaja Ljupka Mihajlovska naglasila je da državne institucije, u slučaju da organizacije osoba sa invaliditetom pokušaju da budu kontrolni mehanizam, shvataju takvo angažovanje kao napad na državu umesto da budu shvaćene kao partneri.
Navela je da mnoge organizacije osoba sa invaliditetom, koje najvećim delom finansira država, zbog toga "sami sebi crtaju granicu do koje mogu da ukažu na neki problem".
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare