Janković: Zabuna i pitanje svrhe različitih izveštaja o ljudskim pravima

Vesti 28. apr 202211:42 > 12:24 1 komentar
LGBT
N1

Najnoviji izveštaj o ljudskim pravima i demokratiji visokog predstavnika EU za spoljnu i bezbednosnu politiku Žozepa Borelja govori o situaciji u svetu, ne u Srbiji, kaže poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković. Ona ističe da se slaže sa početnim stavom iz izveštaja da Srbija treba da učini dodatne napore da podrži slobodu izražavanja i da ojača institucije za ljudska prava, kao i da svi političari moraju da se suprotstave govoru mržnje.

Međutim, kako navodi za N1, došlo je do zabune jer se poslednjih nekoliko dana pojavljuje veliki broj izveštaja koji dolaze od raznih međunarodnih organizacija, kao i domaćih i stranih nevladinih organizacija: „Mislim da se postavlja pitanje svrhe svih tih izveštaja čak i za nas koji smo stručnjaci, a kamoli za obične građane. Nekako su svi nalazi u izveštajima uglavnom negativni i onda dođemo do čuđenja zašto građani imaju negativan odnos prema EU“, rekla je Janković i dodala da se u tom izveštaju uopšte ne govori o napretku u Srbiji, već je u pitanju izveštaj o ljudskim pravima i demokratiji – ali u svetu.

Povezane vesti

Ističući da nije bilo doovoljno vremena za analizu celog tog izveštaja, ona je rekla da je ono što je stigla da izanalizira – zabrinjavajuće u smislu – gde će ceo svet i šta će biti sa civilizacijom.

„Ovi nalazi se više odnose na čitav region Zapadnog Balkana“, rekla je Janković i dodala da nije neočekivano da su takve konstatacije o regionu. Jaković ipak smatra da smo u nekim segmentima napravili veliki napredak, ali dodaje da nema spora da imamo i dalje problem kad se radi o slobodi izražavanja i medijima, „da imamo još toga da uradimo i unapredimo“.

„Ali to podrazumeva i nezavisno i odgovorno izveštavanje sa druge strane“, rekla je Janković i dodala da nema dileme da bi trebalo nastaviti da se jačaju institucije za ljudska prava i pružiti veću podršku marginalizovanim društvenim grupama u Srbiji.

Složila se i sa zapažanjima iz izveštaja da su LGBT zajednica i naši sugrađani Romi vrlo često izloženi diskriminaciji. Ona je međutim prenela i molbu da se založi za više tolerancije u medijima, jer se u startu osuđuje drugačija pozicija, kao što su na primer ideje koje dolaze sa desne strane političkog spektra. „To takođe nije u redu, postoji razlika između desničarskog i desnog“, rekla je Janković.

Ona je rekla da zbog nepoverenja u institucije i straha slučajevi diskriminacije prema LGBT zajednici ostaju neprijavljeni jer pojedinci neće da ih prijavljuju i to češće rade institucije civilnog društva i da u toj oblasti sigurno ima prostora za unapređenje. Ipak, dodala je da je iz razgovora sa zamenicom republičkog javnog tužioca saznala da sada u zemlji postoji napredak u procesuiranju zločina iz mržnje, za šta je prva presuda doneta 2018. godine.

„Verujem da će to biti registrovano u izveštaju koji se baš odnosi na Srbiju“, rekla je Janković i dodala da mi kao država kandidatkinja za EU moramo poštovati čak i ono što nam se ne sviđa.

Povodom odnosa prema Romima ona je rekla da je saglasna da je došlo do povratka lošeg narativa u naš javni prostor, a da se otišlo i korak nazad tokom predizborne kampanje, kao i posle nje. Insititucija poverenika je, kako je dodala, izdala upozorenje.

„Kampanja je bila drugačija manje, bilo je manje seksizma prema ženama. Ali Romi su, izuzetak – bilo je krajnje neodopustivih i uvredljivih izjava i tokom kapnaje i nakon nje a dolazile su od intelektualaca iz partija levice. To je bilo sramno“, rekla je Janković.

Objasnila je da su ljudi bili veoma uvređeni posle komentara na račun Marinkove bare i dodala da prezir koji se pokazuje prema našim sugrađanima zabrinjava i zavređuje osudu.

Ističe da bi ipak trebalo da budemo zadovoljni jer je zabrana diskriminacije postala nezaobilazna i da kada govorimo o političkom životu ne možete imati politički program koji ne spominje slabije članove društva.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare