Kako se branio i šta je priznao Krsmanović na suđenju za Đinđićevo ubistvo

Vesti 07. mar 202313:13 32 komentara
AFP/Koca Sulejmanović

Bivši pripadnik zemunskog klana Dušan Krsmanović (45), koji je jedan od optuženih za ubistvo premijera Zorana Đinđića, pušten je iz zatvora u Sremskoj Mitrovici svega nekoliko dana pred 20. godišnjicu Đinđićevog ubistva.

Krsmanović je uhapšen 2. aprila 2003. godine u akciji „Sablja“ i jedini je član zemunskog klana koji je na suđenju izrazio kajanje, ali ne zbog ubistva premijera Đinđića, već, kako je sam izjavio „svega što ga je dovelo u situaciju u kojoj se našao“.

Povezane vesti:

Osim za ubistvo premijera, protiv pripadnika zemunskog klana u Specijalnom sudu vođen je jedinstveni postupak za 17 ubistava, tri otmice i dva teroristička napada – na preduzeće Ljubiše Buhe Čumeta „Difens roud“ i bombaški napad na sedište Demokratske stranke Srbije.

Prvostepenom presudom Krsmanović je zbog učešća u 14 ubistava, od kojih je u jednom bio počinilac, bio osuđen na 30 godina zatvora, a odlukom Apelacionog suda kazna mu je smanjena na 20 godina. On je 2019. godine podneo zahtev da bude ranije pušten na slobodu jer je izdržao dve trećine kazne, ali je njegova molba bila odbijena.

U završnoj reči na suđenju, Krsmanović je istakao da u potpunosti ostaje pri izjavi koju je dao u policiji tokom akcije „Sablja“, a u kojoj je priznao brojna krivična dela i do detalja opisao zločine zemunskog klana.

AFP/Koca Sulejmanović

„Ostajem pri izjavi koju sam dao u prethodnom krivičnom postupku i kajem se zbog svega“, rekao je Krsmanović koji se tokom istrage, ali i čitavog procesa, branio ćutanjem.

Krsmanović je u tom iskazu detaljno objasnio funkcionisanje grupe pokojnog Dušana Spasojevića, naveo nalogodavce, organizatore i izvršioce brojnih ubistava, istovremeno priznavši i svoje učešće u njima.

Taj iskaz tokom postupka pročitan je na glavnom pretresu iako su gotovo svi okrivljeni i njihovi branioci tražili da se izdvoji iz spisa predmeta, navodeći da je uzet pod prinudom i pretnjom, pa čak je to tražila i Krsmanovićeva odbrana.

„Ubili smo premijera Đinđića. Sve je bilo onako kako sam rekao u istrazi. Kajem se i sve ću ponovo ispričati“, naveo je tada Krsmanović.

Nakon tog svedočenja stizale su mu pretnje, zbog kojih je kaznu služio u zatvoru u Sremskoj Mitrovici, a ne u Požarevcu gde su svi ostali.

„Osećam se krivim, ali kazna nije primerena“

Krsmanović je 2008. godine priznao u žalbi Vrhovnom sudu da je učestvovao u atentatu na premijera Srbije Zorana Đinđića, zatraživši od suda da mu ublaži prvostepenu presudu i „pruži još jednu šansu“.

„Priznao sam i nisam štedeo ni sebe ni druge. Ne želim da se branim time da sam nevin. Osećam se krivim i sud me ispravno proglasio krivim, ali kazna nije primereno odmerena. Ne tražim ni ponovno suđenje niti ukidanje presude“, naveo je Krsmanović u pisanoj žalbi koju je pročitao sudija izvestilac Zoran Savić.

U policijskoj akciji „Sablja“ uhapšen je i Dušanov rođeni brat Đorđe Krsmanović (47), koji je 2004. godine osuđen u odvojenom postupku na četiri godine i deset meseci zatvora kao pripadnik takozvane pajser brigade, koja se bavila iznudama.

Braća Krsmanović su bili u sektoru kojim je upravljao Milan Jurišić Jure, a ispod sebe su imali grupu dilera narkoticima, koji su obavljali posao na terenu.

Budući da se nije javljao na izdržavanje kazne, Đorđe je uhapšen 2007. godine zbog izbegavanja i to u Specijalnom sudu, kada je došao na izricanje kazne bratu i ostalim pripadnicima zemunskog klana.

U predstavci Evropskom sudu Đorđe Krsmanović je opisao torturu i čak seksualno zlostavljanje, koje su, kako tvrdi, nad njim izvršili policijaci koristeći bejzbol palice i pajsere. Sud u Strazburu presudio je da država Srbija treba da isplati 8.200 evra Đorđu Krsmanoviću, jer nikada nije do kraja istraženo da li je i kakva tortura vršena nad njim u policiji za vreme akcije „Sablja“.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare