Kako se informišemo – da li se vest čita dalje od naslova i proverava izvor?

Vesti 02. dec 202210:35 2 komentara

Građani Srbije se najčešće informišu preko društvenih mreža, a polovina ispitanika veoma retko ili nikad ne proverava izvore informacija koje su čuli ili pročitali. Izvršni direktor CeSID-a Bojan Klačar kaže da se vidi kako se menjaju medijske navike u Srbiji, iako one idu sporo.

Trend koji se primećuje jeste i da je u 2022. godini porasla učestalost informisanja putem televizije, ali i poverenje u taj medij, pokazuju rezultati istraživanja CeSID u okviru programa „Nova pismenost“.

„Za mene je iznenađenje porast upotrebe televizije i sada se uz TV ekrane provodi 88 minuta. Treba napomenuti da postoje razlike u uzrastima, najviše vremena provode stariji građani i penzioneri. Drugi zanimljiv nalaz je da raste poverenje u informacije koje primamo preko televizije“, rekao je menadžer programa Nova pismenost Goran Zarić.

Ovogodišnji indeks digitalne pismenosti iznosi 10,68. Šta to znači u praksi?

POVEZANE VESTI:

„To znači da je digitalna pismenost, ako govorimo o samoevaluaciji, na relativno visokom nivou i znači koliko su ljudi sposobni da pristupe digitalnom orkuženju i tu su podaci veoma dobri – na jednom nivou pitali smo da li imaju laptopove, telefone, na drugom nivu samo ih pitali koliko koriste stvari koje su im online dostupne i na trećem nivou koliko su sposobni da kreiraju u digitalnom okruženu. Primećuje se da stagnacija dolazi u grupi ljudi starijoj od 50 godina. Porast i ubrzanje tehnologija limitira generaciju koja je odrasla u analognom svetu. Dobri podaci su da je medijska pismenost veća nego prošle godine, a tu je pandemija najviše uticala. Podigla je stepen kritičkog razmišljanja ljudi, počeli su ljudi da traže relevantniji izvor informacija“, objasnio je Klačar.

U istraživanju se navodi i da se vest ne čita dalje od naslova, ali i da se veoma retko ili nikada na proveravaju izvori informacija.

„Kad se na mrežama pojavi link, često se zadržite samo na naslovu, ako ga i klinknete, pročitate naslov i malo ispod, ne čitate tekst i koliko se sadržaj poklapa sa tvrdnjama iz naslova. Manjka nam da proverimo ko je izvor, ko je autor, da li se pojavila u još nekim medijima, to su neke nijanse na kojima bi trebalo da radimo i uvodimo kao svakodnevnu praksu. Samoevaluacija zna da bude nezahvalna i varljiva i da precenimo ili potcenimo okruženje. Postoji korelacija u starosti i strukturi i iz koje sredine se dolazi, gde se pokazalo da stariji iz ruralnih sredina manje kritički pristupaju i pokazuju veći stepen poverenja prema različitim informacijama iz medija. Mladi najviše veruju mrežama i influenserima. Kada su influenseri u pitanju, imamo najkritičkiji odnos prema sadržaju koji kreiraju“, kaže Zarić.

Bojan Klačar je dodao da se ljudi najpre informišu preko društvenih mreža, portala, pa televizije. Zanimljivo je, kako je rekao, da stariji od 55 godine pred televizijom provode 142 minuta.

„Televizija je mediji koji je veoma vitalan, izvesno je da će zadržati svoj uticaj i oglašivačke prihode, ali evidentno kako se spušta starosna granica, kako se od bumera spuštamo ka generaciji Z vidimo jaz i otklon mladih od TV i tradicionalnih medija i približavanje društvenim mrežama – Instagramu, Tiktoku, ako pogledamo samo tinejdžere, oni su i na diskordu. Nema dileme da je televizija zadržala primat u totalu, ako govorimo o mlađima, vidimo da mreže i portali preuzimaju primat“, kaže Klačar.

Goran Zarić navodi da su građane pitali i dali umeju da prepoznaju lažne vesti, spin i slične pojave kojima smo izloženi.

„Ono što se pokazalo zanimljivim je nalaz da građani smatraju da umeju da prepoznaju i kažu na kojim kanalima, ali kad ih pitamo koje medije pratite, oni pomenu iste te programe. Zanimljivo je da li mi imamo želje da tragamo za isitnom i da li je jedina svrha medija pružanje istine. Uticao je i rat u Ukrajini, sve što se desilo izložilo nas je lavini lažnih informacija, novi osećaj nesigurnosti, iz tih razloga možemo da povučemo paralelu sa počecima pandemije, opet smo se našli u nebranom grožđu, previše je stvari koje treba proveriti“, dodaje Zarić.

Kada su u pitanju društvene mreže, u Srbiji se izdvajaju Instagram, Jutjub i Fejsbuk.

„Instagram brzo raste i na njemu influenseri najviše deluju. Fejsbuk je u stagnaciji, postao je neka vrsta klasika, ono što je televizija među mejnstrim medijima, ali je i dalje važan, ljudima je važno da se informišu preko Fejsbuka. Tiktok je najbrže rastuća mreža, 2019. imali smo samo dva odsto ljudi, sledće godine 16, ove godine 28 odsto ljudi koristi Tiktok. Ako to prebacimo na mladu populaciju vidimo da su procenti veći od polovine“, rekao je Klačar.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare