Kako sprečiti nasilje nad ženama: "Najvažnija lična odgovornost - da na nasilje imamo nultu toleranciju"

author
N1 Beograd
25. nov. 2023. 12:15

U ovoj godini je ubijeno 27 žena. Novinarka i sociološkinja Hristina Cvetinčanin Knežević izjavila je, povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, da misli da bi situacija bila drastično drugačija "kada bi svako bio malo odgovorniji".

Kao važnu stvar u borbi protiv nasilja nad ženama istakla je "ličnu odgovornost".

"Odgovornost svakog od nas da na nasilje imamo nultu toleranciju. Zaboravljamo da u institucijama, koje ne reaguju adekvatno, takođe sede pojedinci i pojedinke. Kada bi svako bio malo odgovorniji, mislim da bi situacija bila drastično drugačija", smatra ona.

Osvrnula se i na ljude koji postavljaju pitanja "zašto žena ostaje sa nasilnikom" ili "zašto nije prijavila".

"Za početak, želela bih da se nijedna od tih osoba koja postavlja takvo pitanje ne nađe u situaciji nasilja. Mi ili imamo lično iskustvo ili imamo izraženu empatiju, preporučila bih im da malo rade na empatiji. Jako je teško izaći iz nasilnog odnosa ako nemate podršku okoline. Ne mislim samo na bližu okolinu, u smislu porodice. Kada žena nema podršku svoje najbliže okoline, kako može da očekuje da ima podršku institucija ili da će naići na razumevanje šireg društva. Vidimo da se u medijima žene okrivljuju za ono što im se desilo, odgovornost se prebacuje sa nasilnika na žrtvu", kaže ona.

Ističe da veoma često, kada govorimo o partnerskom nasilju, postoji i ekonomsko nasilje.

"Što znači da čak i kad žena zarađuje, neće imati kontrolu nad svojim novcem. Nije u redu da pitamo žene što nisi otišla, što si ostala, što si toliko trpela, postoji jako mnogo stručnih ljudi, tekstova, koji nam mogu objasniti kako nasilje funkcioniše i koje su psihološke posledice nasilja. Vrlo često imamo ideju da se nasilje samo desi, da se femicid samo desi. U stvarnosti, nasilje polako gradira, kreće se od suptilnih oblika nasilja - ljubomora, kontrolišuće ponašanje, to je nešto što slavimo, to je nasilje, ograničavanje kretanja, to polako gradira, evoluira, dok ne dođe do najdrastičnijih, najpogubnijih oblika", kaže ona.
Zbog toga je, ističe, bitno da razumemo kako nasilje funkcioniše.

"Nasilnici veoma često izoluju žrtvu, na taj način žena nema kome da se obrati, da zatraži pomoć. Sistemski se radi da joj se uništi samopouzdanje. Kada osoba prolazi kroz to nedeljama, mesecima, godinama, kada to sluša, promeni se percepcija njene realnosti, kad nema okoline, ona ostaje sama", kaže ona.

Odgovorila je i na pitanje "kako muškarci postaju nasilnici".

"Često verujemo da se to tako samo desi, da su rođeni tako. U jako malom broju slučajeva postoje osobe koje ne mogu da shvate da je nasilje loše. U velikom broju slučajeva, 99,999 odsto, nasilje je čin slobodne volje, sami odlučuju da čine nasilje. Imaju svest da neće trpeti sankcije, da će njihovo ponašanje proći, ako ne neprimećeno, onda barem nekažnjeno", misli ona.

Upitala je i "zašto femicid kao zasebno krivično delo i dalje ne postoji i zašto se za ubistva žena izriču manje kazne".

"Dan danas se na nasilje prema ženama dobrim delom gleda kao na nešto što je ok da se desi. Velika većina srednjoškolaca i srednjoškolki smatra da jedan šamar nije nasilje. Nasilni obrazac koji mladi momci gledaju tokom odrastanja, njima postaje način da mnogo brže i lakše dođu do onoga što žele", kaže ona.

Ističe da "deca uče po modelu".

"Uče posmatrajući roditelje, mnogo će brže usvojiti to znanje, nego reči. Prvi korak je odnos roditelja jedno prema drugom, odnos oca prema majci, da li povisuje ton, da li ima opaske koje možemo čitati kao negativne, mizogine, da li zbija šale koje su na račun silovanja, nasilja, sve to utiče na mlade ljude i muškarce, ali i žene, da stvore mentalnu sliku o tome kakav je položaj žena u društvu", kaže ona.

Savetovala je žene da se obrate nekoj od ženskih organizacija.
"Gde će proceniti šta je u datom trenutku najbolje da učini, svi ćemo mi reći prijavi nasilje, napusti nasilnika, ali moramo joj obezbediti neku vrstu bezbednosnog plana. Žena prijavi nasilje i onda je prepuštena samoj sebi, ko će da joj pomogne. Zbog toga moja poruka svakoj ženi je da prvo priča sa nekom od ženskih organizacija i da radi na bezbednosnom planu", kaže ona.

Ističe da je potrebna edukacija i da razumevanje fenomena nasilja moraju da poseduju svi zaposleni u institucijama.

"Uzrok je duboko usađena ideja da je ženski život manje vredan od muškog u ovom društvu", smatra ona.

Pogledajte još - Sociolog Živkov: „Nasilje kao korov – ima ga u svakoj bašti, mi ga ne suzbijamo nego zalivamo“


Teme

Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?

Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare

Pratite nas na društvenim mrežama