Oglas

Kako univerzitetski profesori žive bez plate: "Kao priča štapa i šargarepe - sve veći zahtevi za ono što nam pripada"

author
N1 Beograd
24. jun. 2025. 18:53
Vladimir Mihić, N1
N1

Brojni profesori univerziteta, koji su prethodnih meseci u bojkotu podržavali studente, živeli su sa platom od nekoliko hiljada dinara, i mada je na većini izglasana onlajn nastava, mnogi još nisu dobili punu platu. Supružnici Vladimir i Ivana Mihić sa novosadskog univerziteta nisu izuzetak.

Oglas

"Mi smo čak malo i povlašćeni, u smislu da imamo dosta godina radnog staža, pa ta plata koju dobijamo se meri u čak nekih 30.000 po osobi. Mlađe kolege i koleginice imaju i mnogo manju platu. S druge strane, mi imamo neke mogućnosti da nešto još dodatno radimo, ali poenta nije u tome. Poenta je u tome da mi u ovom trenutku zaista nismo plaćeni ni za onaj deo našeg posla koji nesporno radimo", kaže Mihić.

O tome kakva je situacija na novosadskom univerzitetu, navodi da su svi fakulteti, s izuzetkom Medicinskog, krenuli sa onlajn nastavom, "neki u realnom vremenu, neki kao Filozofski fakultet - asinhrono".

Oglas

"To znači da mi postavljamo materijale, a studenti ih skidaju, bave se tim materijalima onoliko koliko oni u ovom trenutku hoće. Ja moram istaći kao prosvetni radnik, kao psiholog, da je onlajn nastava generalno izuzetno loše rešenje za sve fakultete", ocenjuje on.

Posebno je loša, dodaje, nastava po asinhronom modelu, jer nema nikakve interakcije sa studentima, odnosno profesor ne zna ni šta studentima nije jasno, ni šta im treba dodatno objasniti, niti koliko su naučili.

Ističe da su studenti na plenumu odlučili da ih ne interesuje nikakva nastava, ali da su profesori "dosta dobro uspeli da nekako te pritiske i od strane uprave i od strane države dogovori sa studentima i da se dogovori o jednom modelu koji čini mi se možda među boljima na novosadskom univerzitetu, a koji podrazumeva da pored te fiktivne nadoknade nastave, nastave koju sada držimo, fakultet se obavezao da neće nametati nikakve ispitne rokove, sve do završetka letnjeg semestra, koji se planira negde za polovinu septembra ove godine".

Na to kako komentariše da su neki profesori koji su prešli na onlajn nastavu dobili zakasnele plate, kaže da mu to liči na priču o štapu i šargarepi.

Oglas

"Nasilnik koji je, nažalost, naš poslodavac, možda ne formalno, ali svakako onaj ko nam određuje plate, prosto je postavio uslove i rekao: 'Evo, ja ću ti dati ono što ti pripada, ono što si zaradio, ali ako ispuniš ove uslove koji se mogu svesti u jednu rečenicu, a to je da izdaš svoje studente i da ih prosto napustiš u njihovim borbama'. I, nažalost, velika većina fakulteta je na to pristala u nadi, što mogu da razumem, s obzirom da veliki broj profesora zaista jako teško, svi jako teško živimo bez plate, sa ovom izuzetno malom platom, fakulteti imaju i druge finansijske probleme. Međutim, ono što je od početka bilo jasno i što se sada pokazuje, jeste da, kao i kod svakog drugog nasilnika i ucenjivača, sada se pojavljuju novi zahtevi da bi nam dao ono što nama pripada i ono što smo zaradili, i to je u stvari mnogo veći problem. Kada jednom popustite, onda, naravno, svaki sledeći zahtev biva sve veći i veći i sve više zadire u neku našu privatnost i u neka naša prava", poručuje on.

Na pitanje kako ocenjuje razgovore rektora Vladana Đokića i premijera Đura Macuta, kaže da ti razgovori još nisu formalizovani, "još je sve u vidu nekih obećanja".

"Ono što je dodatni problem ili dodatna stvar vezana za novosadski univerzitet jeste da Ministarstvo prosvete uopšte nije nadležno za raspisivanje konkursa na njemu, već Pokrajinski sekretarijat za nauku i visoko obrazovanje. Taj Pokrajinski sekretarijat je još pre dva meseca doneo kvote, ali iz nekog razloga novosadski univerzitet ne raspisuje konkurs, iako ima puno pravo da to uradi", ukazuje.

Smatra da je veći problem od toga sporna uredba, o čijem se ukidanju ne priča ozbiljno.

Oglas

Takođe, prema njegovom mišljenju, još veći problem je to što se pojavila informacija da sada neće moći da se upiše cela generacija za sledeću školsku godinu, već samo 60 odsto, a preostalih 40 odsto najesen.

"Tako da bih ja bio vrlo, vrlo uzdržan u tumačenju bilo čega što je dogovoreno, dok ne vidimo na papiru šta to konkretno znači", ocenjuje.

Sporna vladina uredba o visokom obrazovanju

Uredba o visokom obrazovanju je "jedna nezakonita uredba koju je donela vlada u tehničkom mandatu, pre ove vlade predvođene Đurom Macutom, a koja je praktično odredila i nezakonito promenila naš procenat nastave i nauke kojim se bavimo na fakultetu sa pola-pola (20 sati nauke i 20 sati nastave) na 35 sati nastave i pet sati nauke", pojašnjava Mihić šta zamera uredbi.

To je, prema njegovim rečima, značilo drastično smanjenje zarade ako ne održite nastavu.

Međutim, što je još gore, ukazuje, ova uredba praktično onemogućava profesore da se bave naukom ili ih tera da se njome bave u svoje slobodno vreme, što ugrožava kvalitet nastave.

"Ako mi, pored 40 sati moramo još da se bavimo naukom, onda to, naravno, ugrožava i naša prava i kvalitet nauke. I, naravno, dodatni problem su i međunarodni projekti koji podrazumevaju mnogo ozbiljniji naučno-istraživački rad, nego što je jedan sat dnevno. Prosto, mi sa jednim satom dnevno ne možemo da se bavimo naukom. Tako da se univerzitet pretvara u neku visoku školu, nešto što sledi posle srednje škole, a bez ikakvog dodira sa naukom, koja bi trebalo da bude srž univerzitetskom rada, pa i univerzitetske nastave", zaključuje on.

Teme

Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?

Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare

Pratite nas na društvenim mrežama