Koji su uzroci konflikta u Ukrajini i da li je moguć rat – šta kaže Pribićević

Vesti 21. feb 202211:16 > 11:34 8 komentara
Ukrajina
REUTERS/Antonio Bronic

Suština krize u Ukrajini je politička igra dve velike sile - Rusije i SAD u izmenjenim svetskim okolnostima, kaže za N1 diplomata i bivši ambasador Srbije u Nemačkoj Ognjen Pribićević. On naglašava da, iako Rusija nije ekonomski ojačala, ona koristi ovaj trenutak da "crta svoje crvene linije" zato što je Amerika sada puno slabija nego pre 20 godina.

Pribićević je povodom vesti da su lideri Rusije i SAD načelno prihvatili da učestvuju na samitu u Ukrajini što im je predložio Emanuel Makron, rekao da sve vreme konflikta diplomatija radi svoj posao, a posebno Makron i nemački kancelar Olaf Šolc, jer bi u slučaju konflikta Evropa bila prva njegova žrtva. Eventulno pristajanje Putina i Bajdena na samit on objašnjava i činjenicom da je konflikt „došao do ivice“. „I to jeste pozitivna vest, ali i dalje mislim da su sve opcije otvorene – i da dođe do rešenja konflikta, i one druge – da ne bi trebalo isključiti ni mogućnost lokalnih konflikata ne teritoriji Ukrajine“, kaže diplomata.

On objašnjava i da korene ukrajinske krize treba tražiti 20 godina unazad i vratiti se u period nakon zavšetka hladnog rata u kom je Zapad pobedio jer je nudio bolji život. SAD je, ističe Pribićević, nakon završetka hladnog rata počeo da pravi bezbednosnu i političku arhitekturu Evrope u kojoj se Rusija nije prijatno osećala, pogotovo širenjem NATO prema istoku.

„Rusija je sasvim razumljivo posebno osetljiva na Ukrajinu i zbog toga što sve vojske koje su dolazile u Rusiju u osvajačkim pohodima, od Napoleona, preko Hitlera, išle preko Ukrajine“, istakao je diplomata.

On ističe da u idealizovanom svetu Rusija ne bi imala pravo da se meša u unutrašnje stvari Ukrajine i govori joj da ne ide u NATO, ali dodaje da mi ne živimo u „tako lepom svetu“.

„U ovom svetu mora da se sprovodi politika realnog“, rekao je Pribićević i naglasio da se Rusi osećaju ugroženo ako Ukrajina uđe u NATO, a to su podržali i Nemci i Francuzi, jer su znali da će to previše zabrinuti Rusiju „jer će te rakete iz Ukrajine lako dobaciti do Moskve“.

„U Vašingtonu postoji konsenzus da je Rusija arhineprijatelj“

Povezane vesti

Ovo je politička igra dve velike sile u izmenjenim svetskim okolnostima, u kojima Rusija nije ojačala ekonomski, ali je ona vojno uvek bila jaka. Takođe, ovo je momenat kada je Amerika ozbiljno oslabila, setimo se samo neverovatnog povlačenja iz Avganistana, neuspelih ratova na Bliskom Istoku. Povlačenje iz Avganistana – ceo svet je to video, možete da mislite kako su na to gledali u Moskvi i Pekingu, podseća Pribićević.

On je istakao da je BDP Rusije skoro duplo slabiji od britanskog i 15 puta slabiji od američkog, ali da Rusija ima jaku vojsku i da pokušava da omeđa svoju teritoriju.

Rusi, kako dodaje, imaju moćnu vojnu silu zbog koje mogu da za jedan dva dana odu gde hoće, ali da je problem šta posle. „Ako imaš takav BDP ne možeš da održiš tu vojnu silu. Cilj Rusije je da omeđa teritoriju gde su Rusi i da postavi crvene granice gde je granica njihovog uticaja, a Americi to ne odgovara“, navodi Pribićević.

Ipak, pitanje je u kojoj meri, ocenjuje Pribićević i podseća da je za odgovor na to pitanje ključna američka unutrašnja politika i činjenica da je SAD osiromašeno društvo, podeljeno po etničkoj, verskoj i svakoj dugoj osnovi, kao i da je Bajden jedan od predsednika „koji najslabije stoji“.

Suština stvari oko Ukrajine je, kako dodaje, pitanje koje je Donald Tramp postavio pre 10-tak dana – zašto se bavimo granicom za koju većina Amerikanaca ne zna gde se nalazi, a ne meksičkom gde im ulazi veliki broj migranata.

„Ako to bude pitanje na kom će se dobijati sledeći izbori, predstavnici Demokratske stranke u SAD nemaju nikakve šanse“, naglasio je Pribićević.

Zato, dodaje diplomata, Bajden i kaže da SAD neće slati vojsku Ukrajinu jer Amerikanci to ne žele to, a isti stav izneli su i Britanci.

„Amerikanci hoće da se vlada bavi njihovim problemima, a ne da brane granicu Ukrajine“, istakao je diplomata.

Dodaje i da u eliti u Vašingtonu postoji konsenzus od 90 posto da je Rusija arhineprijatelj i da se sve što radi po svetu mora blokirati, kao i da je mnogo veći neprijatelj nego Kina. „Taj temelj pravi jedan okvir iz kog ni Tramp nije mogao da izađe“, istakao je Pribićević.

Podsetio je i da kancelar Šolc kaže da Evropa nema nameru da konstruiše bezbednosni sistem protiv Rusije već sa Rusijom, što pokazuje da je Evropa svesna da čak i manji konflikt u Ukrajini znači da će ona biti prva žrtva. Prva će, dodaje sagovornik N1, u Evropi u tom slučaju biti kriza energetike, ali i ekonomska kriza je Nemci sarađuju s Rusijom.

Ognjen Pribićević
N1

„Jedina zemlja koja bi mogla da profitira – Kina“

Upitan šta misli da li je takva retorika EU uznemirlila Amerikance, on kaže da je to moguće ali samo u manjoj meri. „U suštini, ključna stvar, a posebno nakon pobede u hladnom ratu je da SAD smatraju da imaju misionarsku ulogu sile koja će da brani ljudska prava na čitavoj planeti“.

Pribićević ukazuje na još jedan aspekt priče – da EU nema tu vojnu snagu da bi se nametnula kao partner protiv Rusije.

Evropa je, dodaje i zbog Drugog svetskog rata razoružala najjaču silu – Nemačku, i inače se malo ulaže u odbranu. I Barak Obama je, podseća Pribićević, zamerao Evropljanima da nedovoljno ulažu u oružje, a Tramp im je rekao – ako ne ulažete, ja odoh iz NATO…

Pribićević ističe i da ako se desi rat većih razmera apsolutno svi gube, a najviše Evropa jer će se rat odvijati na teritoriji Ukrajine, „a ne daj bože da se i proširi“. U eventulano ozbiljnijem konfiktu – ne može da bude pobednika u takvom konfliktu, bez obzira na to što su Rusi na terenu neuporedivo jači i imaju vojsku koja je spremnija da ratuje, navodi Pribićević.

On dodaje da Britanci i Amerikanci ne žele da ratuju u Ukrajini jer ne postoji nikakvo raspoloženje u obe zemlje i da zato misli da ove diplomatske inicijative imaju šanse da prođu.

„Cilj Amerike je da se Rusija oslabi i ponovo sebe prikaže kao veliku silu, što će biti teško s obzirom na to šta joj se kod kuće dešava“, naglasio je diplomata.

Ukazao je i na činjenicu da je iza Rusije, tu blizu i „ogromna Kina“. SAD je, kako dodaje, i vreme hladnog rata gledala da ne stavi na istu stranu Rusiju i Kinu jer bi im to bio prejak protivnik. „Sada imamo prvi put od Drugog svetskog rata da se Kina i Rusija zbližavaju“, navodi Pribićević i ističe da je Kina neuporedivo ekonomski jača od Rusije.

Rusiji, dakle ne odgovara konflikt zbog ekonomskih razloga jer Rusi trguju sa EU – Nemcima i Francuzima, dok u Kinu izvozi samo sirovine a uvozi gotovu robu.

Pribićević ocenjuje da bi onda jedina zemlja koja bi mogla da profitira od sukoba bila Kina.

Ukrainian Armed Forces/Handout via REUTERS

„Novo vreme – vreme posle istine“

Upitan zbog čega u takvoj konstelaciji snaga Rusija onda paradira sa vojskom, balističkim i krstarećim raketama, Pribićević navodi da je iznad svega ovoga „novo vreme koje se u nauci zove vreme posle istine“, gde je 90 posto informacija propaganda i sa jedne i sa druge strane.

U ovom konretnom slučaju postavljanje trupa se dešava jer glavni protivnik Rusije hoće zemlju neposredno do nje da uključi u vojni savez. Ulazak Ukrajine u NATO apsolutno je neprihvatljiv za Rusiju i to će zahtevati svaki vođa i posle Putina, kaže Pribićević i ukazuje na „iskonski strah budući da su sve trupe do Rusije prolazile kroz Ukrajinu“.

Rusi, kako dodaje, nemaju potrebu da napadaju „teritoriju koju su već uzeli“, a ne pada im napamet da idu na Kijev. „Ni da su ludi ne bi to uradili, da osvajaš teritoriju gde je stanovništvo neprijateljski orjentisano prema tebi. Rusi nemaju ni snagu da održe to, tu vidimo koliko je to politička igra i borba izneđu dve sile koje odmeravaju snage“, kaže Pribićević.

Press Service of the Ukrainian Naval Forces/H

Kada postaje opasno za Srbiju

On naglašava da ne misli da ćemo Srbija morati u ovom trenutku da biram stranu u konfliktu, iako je čitavo društvo itekako zabrinuto zbog njega.

„Za sada ovaj konflikt, i na ovom nivou dovodi do pojačanih pritisaka Zapada na Srbiju“, rekao je Pribićević i podsetio da je sa Zapada u Srbiju stiglo pet – šest izaslanika i da nijedan od njih, osim EU, nije tu zbog Kosova. „Oni su svi ovde zbog Kine i Rusije što navodi na razmišljanje o ozbiljnoj situaciji za nas“, istakao je Pribićević.

Ipak, ako konfilikt u Ukrajini preraste u oružani sukob, koji bi bio izvan lokalnog, koji ne možemo da isključimo ali nije veoma verovatan, pritiska u ovoj tački postoji na Srbiju da se zemlja u vojnom pogledu više uputi na saradnju sa NATO, nego sa Rusijom.

Ako konflikt počne da prerasta u ozbiljan oružani sukob pritisak na Srbiju će se povećati i u domenu spoljne politike, i od nje će se tražiti da osudi Rusiju. Ako konflikt uđe u treću fazu – da preraste teritoriju Ukrajine – u tom slučaju biće jako ozbiljno za Srbiju, kaže Pribićević.

Sa druge strane, kako navodi, Rusiji je važno da Srbija ne učestvuje ni u kakvim sanakcijama protiv nje i da ne osuđuje spoljno- politički njene aktivnosti.

„Nalazimo se u situaciji da nama kao zemlji ovo što se dešava apsolutno ne odgovara. Dobri odnosi Rusije i SAD za nas su idealni, onda na nas nema pritiska“, kaže diplomata.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare