Kolike su kazne za skrnavljenja spomenika i kulturnih dobara u Srbiji?

Lomljenje, ispisivanje grafita ili uništavanje iz političkih ili ideoloških razloga su najčešći oblici skrnavljenja spomenika u Srbiji. Iako postoje jasno definisani zakoni koji tretiraju ovu vrstu dela, u praksi se dešava da počinioci prođu nekažnjeno ili sa minimalnom kaznom.

Estela Radonjić Živkov iz Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture objašnjava za portal N1 da javni spomenici uglavnom nisu pod zaštitom države kao kulturna dobra, stoga su štićeni komunalnim, ali i zakonom o ratnim memorijalima.

"Spomenici kulture, to su nepokretna kulturna dobra, utvrđena od strane države i štićeni su zakonom o kulturnom nasleđu. Tu spadaju crkve, manastiri, gradske i seoske kuće, utvrđenja i arheološka nalazišta", rekla je Radonjić Živkov za portal N1.
Prema njenim rečima, nadgrobni spomenici se najčešće skrnave novim ukopavanjima pokojnika, ali i željom pojedinaca da "obnove" nadgrobne spomenike svojih predaka pa to urade na nestručan način koji često uništi sam spomenik.

Javni spomenici se, kako navodi, najviše uništavaju ispisivanjem grafita ili se uništavaju iz političkih ili ideoloških razloga. Još jedan razlog za skrnavljenje je krađa zbog prodaje metala od kojeg su izrađeni.

"Od spomenika kulture najugroženija su arheološka nalazišta koja se devastiraju aktivnostima divljih kopača. Tražeći nepostojeće zlato oni uništavaju arheološke ostatke", istakla je Radonjić Živkov.

Kaznena politika: od rada u javnom ineresu do višegodišnjeg zatvora

Ono što je veoma bitno da se istakne je da u skladu sa važećom zakonskom regulativom, krađa ili uništavanje javnih spomenika su dela za koje su predviđene prekršajne mere, međutim ukoliko se uništava i oštećuje kulturno dobro onda je Krivičnim zakonikom zaprećena i kazna zatvora.

Ako se vandalizam tretira kao prekršaj, onda je obuhvaćen Zakonom o javnom redu i miru, za šta su zaprećene novčane kazne od 10.000 do 150.000 dinara ili radom u javnom interesu od 80 do 360 sati.

U Višem javnom Tužilaštvu su za portal N1 objasnili da su Krivičnim zakonikom predviđena tri krivična dela koja se tiču skrnavljenja spomenika - povreda groba, krivično delo rasne i verske mržnje i netrpeljivosti i uništavanje kulturnih dobara.

Prema njihovim rečima, propisana je kazna zatvora od tri do 15 godina.

Iako su zakonom jasno propisane kazne za skrnavljenje spomenika, zamenik javnog tužioca u Drugom osnovnom javnom tužilaštvu u Beogradu Gordana Krstić je u svom autorskom tekstu "Kulturna dobra kao plen kriminalaca" ukazala na brojne probleme.
"Za ova krivična dela karakterističan je određen broj neotkrivenih krivičnih dela, tzv. tamna brojka kriminaliteta i određen broj neprijavljenih krivičnih dela, posebno u slučaju skrnavljenja arheoloških nalazišta ili neregistrovanja kulturnih dobara", istakla je Krstić.

Ona je navela i konkretne primere koje potkrepljuju navedene tvrdnje.

Krajem januara 2021. godine u medijima je odjeknula vest o obijanju i pljačkanju Muzeja Vožda Karađorđa u Radovanjskom lugu kod Velike Plane. Tom prilikom su ukradene dve stare krune za venčavanje, dve kubure, jedna puška tzv. kremenjača i knjiga Jevanđelja, stara oko 100 godina.

U ovom slučaju, kako navodi, još uvek nisu pronađeni učinioci krivičnog dela teška krađa.

Krajem marta uhapšen je migrant, koji je oštetio spomenik Stefanu Nemanji na Savskom trgu u Beogradu, tako što je odlomio deo krsta sa spomenika, a protiv njega pokrenut je prekršajni postupak.

U ovom slučaju, učinilac se ne goni za krivično delo uništenje i oštećenje tuđe stvari za koje je zaprećena kazna zatvora do pet godina, ili pak za tešku krađu uz pretnju kaznom zatvora do osam godina. On odgovara za prekršaj, što "ukazuje na nepostojanje svesti o neprikosnovenosti kulturnih predmeta i objekata i kod organa gonjenja".

"U tom kontekstu važno je i jačati svest među državnim službenicima i građanima o civilizacijskom značaju kulturne baštine. Ona čini srž identiteta naroda koji je živeo na određenom lokalitetu i zbog toga joj se mora pružiti puna i efikasna zaštita", zaključila je Krstić u svom autorskom tekstu.