Kopanje litijuma planirano i u valjevskom kraju: Meštani strahuju da se od projekta - nije odustalo

author
Milena Kuzmanović
30. jun. 2024. 20:59

Kopanje litijuma planirano je i u valjevskom kraju. Projekat kanadske kompanije "Litijum Balkan" stopiran je nakon što su meštani ukazali na zagađenu vodu i oštećene kuće, za koje su tvrdili da su posledica istražnih radnji. Međutim, meštani strahuju da se od projekta nije odustalo.

Cvetko Jovanović, postao je najpoznatiji meštanin sela Lukavac, ne svojom željom. U medijima je počeo da se pojavljuje pre dve godine kada je progovorio o problemu zamućene vode u svom dvorištu i oštećenoj kuci. Za to je optužio kompaniju Eurolitijum Balkan, koja je u tom selu obavljala istraživanja.

Cvetko nam kaže da se za dve godine nista nije promenilo, da je u međuvremenu zaradio ozbiljne dijagnoze, da je ostavljen od svih i da ne želi više u javnost.

To potvrđuje i njegov sinovac, koji živi u kući pored, i u čijem bunaru voda takođe nije za piće.

"Analize su pokazale visok stepen gvožđa, litijuma i drugih metala", kaže Zoran Jovanović.

N1: Da li ste bili u pregovorima sa kompanijom "Eurolitijum Balkan", kakav je njihov stav po ovom pitanju, priznaju li oni da su Vam zagadili vodu?

"Ne, ne, ne priznaju ništa, niti su se pojavljivali ovde na terenu", kaže.
Inženjer Zoran Arbajter u Lukavcu uzgaja borovnicu. Pre četiri godine susreo se sa predstavnicima kompanije "Eurolitijum Balkan" jer je primetio, najpre, da mu voda iz arteskog bunara nestaje, a potom utvrdio i da je hemijski neispravna. Posumnjao je da bi to moglo imati veze sa geoistraživanjima koje je tada ova kanadska kompanija obavljala nedaleko od njegovog imanja.

"Tada, 2019. godine se u analizama vode, koje moramo redovno da radimo, prvi put pojavljuju nedozvoljene količine bora, natrijuma, kalcijuma po tri, četiri puta više od dozvoljenih vrednosti i ljudi koji nama vode ovaj zasad su sugerisali da to nije dobro za borovnicu. I 2020. prvi put se susrećemo sa Eurolitijumom, jer smo videli bagere u okolnim njivama, i nismo znali o čemu se radi", kaže Arbajter.

Morao je da buši novi bunar i traži vodu na manjim dubinama. Sa Eurolitijumom pokušao je da pregovara o odšteti.

"Oni su nama umesto ugovora o odšteti ponudili ugovor o donaciji. Po meni to je nekorektno jer ja nisam tražio donaciju već odštetu. Jer odšteta govori da su oni u krivu, to jest da ne mogu da otklone naše sumnje da li su ovde nešto ozbiljno zagadili, oštetili… Ali me je najviše pogodila klauzula u kojoj stoji da ukoliko pristanem na te uslove nemam pravo da govorim i borim protiv njih i da nemam pravo da izražavam ikakve sumnje, što ja smatram da je to jedna vrsta diktature i ucenjivanja", kaže Arbajter.

U međuvremenu, po tužbi pokreta "Marš sa Kolubare" osnovni sud u Valjevu obustavio je dalja istraživanja, što je potvrdio i Viši sud, a Ministarstvo rudarstva i energetike izdalo rešenje o privremenoj zabrani daljih istražnih radnji. Ali, uprkos svemu kanadska kompanija u međuvremenu je otvorila info centar u Valjevu, koji i dalje radi.

Teme

Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?

Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare

Pratite nas na društvenim mrežama