Majić: Umesto da se reformom smanji uticaj politike na pravosuđe, biće još veći

Vesti 28. jan 202310:42 41 komentara

Završeno javno slušanje o setu pravosudnih zakona kojim će se izmeniti Ustav u oblasti pravosuđa. Sudija Apelacionog suda Miodrag Majić za N1 kaže da će umesto da se ovom reformom smanji uticaj politike na pravosuđe, on biti još veći. "Nažalost, žao mi je što sam vesnik loših vesti, ali ja sam potpuno uveren da nam ovo suštinski ne donosi ništa novo, da je ovo još jedna propuštena prilika da se reformiše pravosuđe", rekao je Majić u Novom danu.

Sudija Majić je ocenio i da ćemo za pravu reformu morati da sačekamo potpuno drugačije političke prilike u društvu i da će promena morati da dođe do određene političke opcije koja će suštinski samostalnost sudstva i tužilaštva doživljavati kao svoj prioritet, a ne kao floskulu i ukras za nekakve integracije.

Povezane vesti

On je rekao da najavljene izmene podrazumevaju dosta toga i da su pompezno najavljivane kao i svaki put, a imamo jako dugu istoriju reforme pravosuđa. Prema njegovim rečima, zajedničko svim tim najavama je da su svi tadašnji ministri pravde i nosioci reforme kao da su čitali isti tekst i uveravali nas da ćemo imati „od ponedeljka“ uslova za drugačije pravosuđe i brži pristup pravdi.

„To je precrtano, to čujemo i sada“, rekao je Majić, ali je ocenio da je sada najopnnsije, po njegovom uverenju, to što su ovaj put za raliku od ranije, dva najveća strukovna udruženja, Društvo sudija Srbije i Udruženje tužilaca „prihvatli da igraju ovu igru, da uđu i da i svojim prisustvom daju legitimitet čitavom procesu“.

Stavovi struke, ali i EU su da je potrebno isključiti Narodnu skupštinu iz procesa izbora sudija i tužilaca, kako bi se smanjio uticaj politike. Na pitanje da li se to de facto postiže ovakvim izmenama jer će članove vrhovnih pravosudnih tela birati Skupština, Majić kaže:

„Ja sam potpuno uveren da neće, ono što je učinjeno izmenama je formalni zaokret. Ranije smo u sudskom telu imali jasno političko prisisustvo dva politička predstavnika – ministra pravde i predsednika skupštinskog odbora za pravosuđe, i to je bio nesekriven, jasan, nacrtan politički uticaj. To je bio jedan od razloga zašto se moralo pristupšiti reformi, jer je Evropa govorila da ne možete sa takvom demokratskom tradijiom imati političke predstavnike koji biraju sudije. I naši organizatori posla su rekli – ‘ok, daćemo šta tražite’, ali nisu bili voljni da se odreknu političkog uticaja, bili su voljni da prikažu i da izostave te vidljive kanale političkog uticaja, ali su se brzo razjurili da osmisle kako da manje vidljive kanale političkog uticaja ostave unutra“, rekao je Majić.

Istakao je da će toi kanali biti četiri „istaknuta pravnika“ koje ponovo bira Skupština. „To će umesto dva sada vidljiva eksponenta politike postati četiri eksponenta politrike koji su samo malo manje vidljivi“, naglasio je Majić.

Objasnio je i da za istaknutog pravnika može da se izabere bilo ko sa 10 godina staža i drugi kriterijum je da vas izabere Skupštinska većina. Majić pita ko bi, da se tako biraju bili istaknuti novinari ili lekari na primer.

I tako izabrani „istaknuti pravnici“ će odlučivati ko će biti sudija, a ko neće, upozorava Majić.

On je ocenio da niko ko se politici ne bude svideo neće postati sudija i svako ko se politici bude zamerio, „nad njim će visiti mač razrešenja i disciplinskog postupka“.

Ovim izmenama, umesto 11 članova koje bira Skupština, Visoki savet sudstva će imati 10 članova, od kojih 4 bira Skupština iz redova istaknutih pravnika, a pet biraju sudije. Državno veće tužilaca, trebalo bi da postane Visoki savet tužilaca, koji će činiti deset članova – četiri bira Skupština iz reda istaknutih pravnika dvotrećinskom većinom, četiri biraju tužioci i zamenici tužilaca. Na pitanje ko određuje ovu kategoriju „istaknuti pravnici“, Majić potvrđuje da će „po četiri istaknuta prvanika biti u oba tela“.

„Ko bira istaknute pravnike? Skupštinska većina, dvotrećinska većina bira“, rekao je Majić i ocenio da je posebno opasno, ako se ta većina ne postigne, primena pravila da bi se izbegao mehanizam blokade, onda postoji petočlana komisija koja sama donosi odluku ko postaje istaknuti pravnik, a komisija je sastavljena od funkcionera koji su direktno izabrani uz podršku politike.

„Apsolutno sam uveren da će ovom reformom, umesto da se smanji uticaj politike, biti još veći uticaj omogućen“, ocenio je.

On ističe i da Ustav ne možete menjati svake dve, tri godine i da ćemo posle ove, na novi u priluku da pravosuđe uredimo čekati minimum desetak godina, a to je vreme koje ovo društvo nema.

Ocenjuje i da je u samo pravosuđe uneta podela. „Nije celo pravosuđe iza ovoga. Plašim se da ćemo u narednom periodu umesto neposrednog progona od strane političara, imati progon od strane kolega koji su stali iza ove priče. Ne vidim nikakvu svetlu budćnost koju smo dugo čekali“, kaže.

Upozorava i na ovlašćenja etičkog odbora i dodaje da ga posebno brine što su u novim regulama predviđena načelna mišljenja koje će telo davati, pa će između ostalog moći da kaže i da li je u redu da sudija nastupa u emisiji TV N1 ili bilo koje druge TV, da li je u redu da se javno oglašava o tome kako se vrši pritisak na sudije od strane političara.

„Etički odbor se može pozvati na načelno mišljenje i bez ikakve procedure oglasiti sudiju nedostojnim i funkcije i etičkog odbora“, rekao je Majić i dodao da je Venecijanska komisija ukazivala u više mišljenja da su nedozvoljena ponašanja sudija toliko široko opisana kod nas.

Na pitanje zašto njegove kolege pristaju na ovakve reforme, Majić navodi da je nažalost jedan deo kolega koji je učestvovao u izmenama zakona veoma lično shvatio njegova neslaganja sa tim. „Žao mi je zbog toga, kao što sam rekao, još jedna od opasnosti svega ovoga je što je politika uspela u samo pravosuđe, koje je decenijama funkcionisalo kao stožer otpora prema političkim pritsicima, da unese sada potpunu podelu, kaže.

Građani, prema njegovim rečima, treba da znaju da to što su najveća strukovna udruženja stala iza ovih projekata apsolutno ne znači da su sve sudije u i tužioci stali iza ovoga. „Velika većina sudija i tužilaca je potpuno apatična kad je reč o ovim stvarima. Kroz decnije političkom pritiska izgubili su tu vrstu entuzijazma i vere da se zaista nešto može učiniti i prepuštaju da se ti procesi odvijaju mimo njih“, kaže Majić.

Na pitanje da li je dobro da sudija kritikuje sistem u kom radi i da li strepi za karijeru, odrično odgovara.

„Ne, ali to ne znači da ne mislim da me moje kolege neće podrvgnuti nekom od ovih postupaka“, ocenjuje Majić i dodaje da od toga ne strepi jer apsolutno iza njega stoje njegov rad i kvalifikacije.

„Ponekad mi se učini da bih voleo da budem u javnom forumu…Ako protiv mene bude pokrenut postupak, skinuću zaštitu koja sudiji pripada da može da mu se sudi u tajnosti“, istakao je Majić.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare