Većina beogradskih gimnazija u obustavi je rada do daljeg, a one škole koje su donele odluku da prošle nedelje nema nastave danas će odlučivati o daljem delovanju, kaže Željko Matić iz Foruma beogradskih gimnazija.
Matić za N1 podseća da je u beogradskim gimnazijama obustava nastave već duže vreme.
"Danas je školska slava Sveti Sava i po školama svakako nema nastave na današnji dan, ali kako su neke škole donele prošlog ponedeljka odluku da obustave nastavu do kraja nedelje koja je završena u petak, onda danas nekoliko škola donosi odluku o daljem delovanju, odnosno o nastavku obustave nastave u narednom periodu, mada je većina geogradskih gimnazija u obustavi do daljega, ali i ove koje su odlučivale danas, neke su već odlučile da nastave s obustavom ili do daljeg ili do kraja nedelje, odnosno do kraja meseca", kaže on.
Podseća i da nisu samo nastavnici obustavili nastavu, već i učenici starijih razreda,kao i da imaju veliku podršku roditelja, te da se zbog toga i učenici u nižim razredima ne pojavljuju.
"Beogradske gimnazije su obustavile nastavu i to ne samo da nastavnici obustavljaju nastavu, pet beogradskih gimnazija, što je četvrtina beogradskih gimnazija, učenici svih razreda su u nekoj vrsti blokade, kako oni nazivaju, odnosno u bojkotu nastave. U ovim ostalim gimnazijama su obično maturanti ili učenici trećeg razreda, kao u mojoj školi u kojoj ja radim, u blokadi, a i dosta odeljenja prvog razreda, isto niko ne dolazi od učenika u školu jer roditelji podržavaju nastavnike koji su u obustavi nastave. Tako da, organizuje se u nekim školama nastava. U većini škola se ispoštuje odluka većine nastavnika da se obustavi nastava, pa se svi povinuju odluci većine. Međutim, ima škola u kojima se pokušava s organizacijom nastave, pa kada se vidi da ima manje nastavnika nego što ima odeljenja u školi kojima treba da drže nastavu, da ta nastava nije baš izvodljiva, da se učenici ne pojavljuju uglavnom na toj nastavi, onda se pokušava s nekim hibridnim modelom nastave, da to bude pola online, ali niko ne proverava koliko je učenika na tim časovima jer bi podaci bili poražavajući", kaže on.
Povodom izjave ministarke prosvete Slavice Đukić Dejanović koja je rekla da će biti smanjene plate za januar, Matić ističe da strah kod zaposlenih u školama postoji strah, ali da se sve više ljudi toga oslobađa.
"Naravno da postoji strah kada se preti sa najviših pozicija u državi, prosvetnim radnicima da će ne samo ostati bez dela plate nego i bez posla zbog uključivanja u štrajk, ali mi svedočimo jednom istorijskom trenutku kada dolazi do oslobađanja ljudi, oslobađanja od straha, ne samo u školama, ali i ja u školi vidim da je to veoma izraženo, da se ljudi oslobađaju od straha koji ranije nisu smeli da štrajkuju, sada kada je štrajk uzeo mnogo veći mah, odnosno kada je ova obustava rada, mnogo veći vid protesta nego što je bio štrajk koji je trajao prethodnih meseci, sada se priključuje sve veći broj ljudi dan za danom", kaže profesor.
Na pitanje da li očekuje da će biti sve jači pritisak na zaposlene u prosveti, kaže da nema takva očekivanja u da se pokazalo da što je Vlada više pokušavala sa pritiscima da su i reakcije bile takve da je to još više podsticalo ljude da pruže otpor.
"To je vređalo profesore u školama i oni su odlučivali da se priključe onima koji već protestuju, tako da do sada nije davalo efekta, pa ne očekujem da će se povećavati te pretnje u narednom periodu", kaže sagovornik N1.
Povodom priča o tome da može doći do smene ministarke prosvete Slavice Đukić Dejanović, Matić navodi da ne zna kako će Vlada rešiti problem sve većeg nezadovoljstva u školama.
"Ja ne mogu da znam da li bi smena ministarke nešto promenila, jer ne znam ko bi zamenio ministarku, tako da se ne bih ni bavio tom nervozom vlasti u ovako lepom danu, kada je u gradu toliko veselih ljudi na ulicama, koji uživaju u zajedništvu", kaže profesor Matić.
Govoreći o prosvetnim sindikatima nakon dogovora sa Vladom koji dobar deo prosvetnih radnika ne prihvata, Matić kaže da je moguće da dolazi do krize predstavničke demokratije.
"Kao što se dešava i u drugim segmentima društva, kao što je to krenulo od fakulteta, gde plenumi zamenjuju te predstavnike studenskog parlamenta. Otprilike se to dešava i po školama, gde nastavnici pojedinačno iznose svoj stav, ne sakrivaju se iza organizacije, ne donosi odluku rukovodstva organizacije u ime svih, pa da se onda nagodi sa pregovaračima, nego se pita svaki pojedinac i mnogo su hrabriji u iznošenju tog stava, tako da dolazi sada i do nekih previranja u sindikalnim organizacijama. Predstavnik jednog od četiri reprezentativna sindikata prosvete podneo je ostavku, tako da ćemo videti još šta će se dešavati u narednom periodu", kaže on.
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare