Miketić: Nemačka se okrenula hidrogenu, a ne litijumu

Vesti 01. apr 202314:17 37 komentara
Shutterstock

Narodni poslanik Đorđe Miketić bio je u radnoj poseti nemačkom Bundestagu zajedno sa parlamentarcima Zapadnog Balkana, a prisustvovali su debati u parlamentu u kojoj je nemački kancelar Šolc odgovarao na pitanja poslanika. Glavna rasprava se vodila oko ambicioznog nemačkog plana ka zelenoj tranformaciji čitave nemačke industrije i već donete energetske strategije za budućnost. Pored planova za razvoj dobro poznatih obnovljivih izvora energije iz vetra, sunca i biomase, Nemačka se snažno okrenula ka hidrogenu.

Pre godinu dana je usvojena Nacionalna strategija za hidrogen u kojoj se precizira da je zeleni hidrogen – energetski izvor budućnosti, piše Nova.rs.

„Hidrogen je fleksibilan i lako prenosiv energent, predviđa se da će zameniti zemni gas, ugalj i naftu, jer kada se hidrogen proizvodi elektrolizom pomoću struje iz obnovljivih izvora tada je to zeleni hidrogen jer su njegova proizvodnja, ali i potrošnja CO2 neutralni. Tako se energija sunca i vetra može prebaciti u hidrogen, koji se može prenositi i skladištiti i potom koristiti po potrebi“, kaže Miketić.

POVEZANE VESTI

Dodaje da se u Srbiji se kao energent budućnost i razvojna šansa predlaže litijum, ali je to, kaže, podvala.

„Jer je na svetskoj berzi litijumski indeks po vrednosti i performansama daleko ispod indeksa za hidrogen, tj. hidrogenski osnov za električnu mobilnost, jer tehnologija na bazi hidrogena ima dosta veći potencijal u oblasti prevoza (električnih automobila, vozova, brodova) kao i energije za pogon čitavih industrijskih kompleksa“, pojašnjava.

Prema njegovim rečima, u razgovoru s poslanicima nemačkog Bundestaga, saznao je da je u nemačkom gradu Bremerverde, još prošle godine instalirano 14 kompozicija vozova koje pokreće hidrogen i koji su zamenili dosadašnje dizel lokomotive.

„Hidrogen iz rezervoara se spaja sa kiseonikom iz koga se oslobađa energija za pogon, a iz voza samo izlazi čista vodena para u atmosferu kao i toplota koja se koristi za grejanje samog voza. Ovi vozovi ne ispuštaju niti jedan molekul CO2, ne zagađuju prirodu, naša pluća, niti doprinose zagrevanju naše planete. Koliko Nemačka računa na hidrogen govori i tek usvojena Nacionalna stratgija za hidrogen, ogromni fondovi koji su opredeljeni za prebacivanje čitavih industrijskih blokova i izgradnju elektrana koje će raditi na hidrogen. Na svetskom ekonomskom forumu u Davosu, kancelar Šolc je pola svog govora posvetio energetskoj budućnosti i daljem razvoju hidrogena. Šolc je u svom obraćanju, koje smo imali prilike da slušamo u sali nemačke skupštine, rekao da je pokrenuta transformacija čitave ekonomije, da je zbog energetske krize, Nemačka sopstveni razvoj održive energije podigla na najveći stepen, a uz razvoj različitih mogućnosti energetske nezavisnosti, usmerila horizont ka hidrogenu“, kazao je Miketić.

Isitče i da je u Bundestagu dan posle posete naše delegacije, u poseti bio engleski kralj Čarls III, koji je takođe govorio o hidrogenu i nezavisnoj energetskoj budućnosti i čestitao Nemcima što će čitava hamburška luka uskoro biti energetski održiva na pogon iz hidrogena.

„Stoga, razvoj hidrogena nije više vizija daleke budućnosti. Ovo se dešava danas. A zbog ruske invazije na Ukrajinu i mnogo brže nego što se očekivalo. Dugoročno planiranje i zelena energetska transformacija je nužnost za svaku zemlju, i ovako to rade pametna društva. Sa druge strane naš predsednik se žali da je najgluplji predsednik na svetu jer smo ga protestima naterali da, bar deklarativno, odustane od ekpsloatacije litijuma u Srbiji“, rekao je Miketić.

Rio Tinto i njihovi politički partneri u Srbiji žele da, kaže Miketić, u Srbiji iskopavaju litijum, što pre, samo da bi pokrili ovu među fazu postepenog prelaska sa litijumskih baterija na hidrogen.

„Zato verujem da u sledeće 2-3 godine treba izdržati snažan napad svih multinacionalnih kompanija i njihovih mešetara iz naših institucija i da će nakon toga pritisak popustiti, jer će potražnja za litijumom jenjavati“, kaže Miketić.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare