Na izjavu Vučića o planu i posledicama, poslanik Bundestaga kaže malo drugačije

Vesti 25. jan 202321:14 103 komentara

Poslanik Bundestaga Josip Juratović kaže da je Vučić u pravu kada kaže da su moguće konsekvence ali, kako ističe, "ne radi se o tome da se mora plan ("nemačko-francuski") prihvatiti, već da će se postići sporazum - kog će se i jedna i druga strana pridržavati". "Ako jedna ili obe strane blokiraju kompromis, onda postoji opasnost da se desi upravo to o čemu gospodin Vučić govori", dodaje.

„Došla je „zapadna petorka“, u drugoj rečenici koja mi je saopštena rečeno je – morate da prihvatite ovaj plan (francusko-nemački), a ako ga ne prihvatite, suočićete se s posledicama“, rekao je, obraćajući se naciji, u ponedeljak predsednik Srbije Aleksandar Vučić. „Suočićete se, pod jedan, sa prekidom procesa evrointegracija, pod dva, suočićete se sa zaustavljanjem i povlačenjem investicija, pod tri – sa sveobuhvatnim merama u političkom i ekonomskom smislu koje će naneti štetu Srbiji. To mi je ponovljeno još tri puta tokom razgovora i svaki put sam na to snažno reagovao“, naveo je tada Vučić.

Juratović kaže da ne zna detalje plana, ali ističe – Srbija i Kosovo moraju naći rešenje kroz dijalog i kompromis. Poslanik Bundestaga podseća na primer dve Nemačke koji postoji, kako kaže, kao predmet diskusije i dodaje da je mišljenja da je to jedna mogućnost koja nije tako loša ni za Kosovo ni za Srbiju, s obzirom na to da je za Srbiju teško da prizna Kosovo. Ali to sada nije prioritetno i dve Nremačke se nisu međusobno priznale ali su bile u međunarodnim institucijama i kroz međeunarodne konvecncije su bile korisne u međunarodnom kontekstu, dodaje gost Iza vesti.

Nama su bitni stabilnost i mir i da se i jedni i drugi mogu razvijati, a ne da se blokiraju, podvlači.

Na pitanje da li je Vučić u pravu kada kaže da nam prete određene konsekvence ako se plan ne prihvati, Juratović navodi: „Gospodin Vučić je u pravu oko toga, ali ne radi se o tome da se mora plan prihvatiti već da će se sporazum postići – kog će se i jedna i druga strana pridržavati“.

On navodi da godinama traje dijalog, napravi se kompromis i da „onda svako dođe u svoju zemlju i sve se tumači na svoj način“, zatim se pozivaju na svoj ustav i – „Jovo nanovo“. „Ako jedna ili obe strane blokiraju kompromis, onda postoji opasnost da se desi upravo to o čemu gospodin Vučić govori“, dodaje.

Pojedinci i grupe u Budestagu bi da stave proces ulaska Srbije u EU „na led“

Upitan da li su te konsekvence predmet razgovora u Bundestagu, Juratović kaže da već duže postoje pojedinci i određene grupe koji vode diskusiju i koji bi najradije, zbog, kako kaže, situacije u Srbiji i srpskog političkog uređenja, stavili proces ulaska u EU „na led“. Ja nisam prijatelj toga, niti velika većina ali ta grupa, koja to traži, sve više dobija na moći u situaciji kada se ne dolazi do rešenja, dodaje.

Pročitajte još:

Ponavlja da je cilj i Nemačke i, kako kaže, cele EU – stabilan zapadni Balkan i da su svi akteri, koji su u procesu ulaska u EU, sa njom solidarni i da se jasno odrede u kom pravcu idu.

Ako se desi stvarno da se stavi proces ulaska u EU na led, to će imati kosekvence u pomoći koja je najviše dolazila od EU – dakle, neće biti finansijske pomoći, a investitori koji nemaju nadu da će biti zaštićeni kroz pravila igre koja vladaju u EU, dugo će razmišljati da li će investirati u Srbiju, kaže poslanik Bundestaga. Kaže da će se time Srbija kao društvo, stopiranjem tog procesa, zapravo unazaditi, ekonomski i kao društvo.

„Ne bih hteo da budem nefer prema politici Srbije, pokušavam da budem fer, ali je očigledno da je Vučić žrtva svoje politike – gde je preuzeo svu odgovornost na sebe lično. Gledajte parlament u Srbiji, nemate demokratske snage koje bi parirale Vučićevim snagama i politici, i sada je teret zadovoljiti sve strane – proruske strane u Srbiji, crkvu koja igra jaku ulogu – mora udovoljiti EU, Rusiji i različitim strujama u zemlji i nalazi se u jednoj situaciji gde mora odlučiti. Srbija ako želi da bude deo EU jasno se mora solidarisati sa EU“, dodao je.

Kako je istakao, agresija Putinovog režima na Ukrajinu je istovremeno agresija na slobodni svet, „to je isto tako kršenje međunarodnih konvencija koje je i Srbija potpisala po pitanju suvereniteta itd, i nema se tu šta dvoumiti“. Neko može biti prijatelj Rusima – ne radi se o Rusima već o Putinovom režimu, koji treba osuditi i koji treba sprečiti mehanizmima koji nam stoje na raspolaganju, kaže.

Juratović ponavlja da se očekuje od Srbije jednostavno – da se solidariše sa onom grupom kojoj želi da pripada. „Problem je sve veći i imam utisak da jednostavno ne možemo verovati ništa – kad govorite u Briselu – želimo u EU, a u isto vreme se štiti Putinov režim. Možda je Srbija zavisna od Rusije zbog energetike, ali s nama treba onda razgovarati i reći imamo taj problem i za to nam treba pomoć. Ne možete malo koketirati sa Rusima i Kinezima, a onda ići u Evropu i reći – mi želimo sa vama“, dodaje.

Juratović je ranije izjavio da je ugled Srbije, kao države, katastrofalan i da na nju niko ne računa. Upitan o izjavi o ugledu, kaže da pre svega gleda sa političkog aspekta, „a da je za to uvek odgovorna aktuelna politika ko god je vodi“. „Srbija to ne zavređuje, jer znam mnoštvo dobrih, sposobnih ljudi, intelektualaca koji ne mogu doći do izražaja. Ali i sama obeležja države – ne samo pravni sistem već i sloboda medija – tu se mora dublje razmisliti, ima kritika… Za ugled države je pre svega politika odgovorna jer riba smrdi iz glave“, dodaje.

Ali, kaže da i društvo mora da se zamisli, jer kako kaže, primećuje da se niko iz politike ne suprotstavlja tome što društvo štiti Putinov režim i niko ne kaže da su jasna agenda – EU i demokratske vrednosti. Srbija se mora otrgnuti od Miloševićeve struje i krenuti putem Đinđića a ima dovoljno ljudi za to, navodi gost N1.

Merkel podržavala stabilokratiju, sadašnja nemačka vlada shvatila da to ne vodi nikuda

Upitan o odnosima Srbije i Nemačke, nakon ispada premijerke koja je izvređela nemačkog ambasadora u Prištini, i  nakon toga što je Vučić rekao da ne veruje Nemcima, Juratović kaže da je veliki prijatelj Šolca, navodeći da je on neko ko racionalno razmišlja i da se nemački kancelar ne da zavoditi medijskim izjavama i porukama. „Logično da su ljute političke strukture jer je za njih proces biti ili ne biti. Zvanična nemačka politika je jako dobro svesna da je Srbija jako bitna na Balkanu, da je faktor stabilnosti na Balkanu, toga smo jako svesni i želimo demokratsku, jaku Srbiju koja će biti partner u regiji i koja će se jasno izjasniti za demokratska“, dodao je.

Merkelova je, kaže Juratović, podržavala stabilokratiju, ne neki način i Vučića, zbog mira i stabilnosti, ali ova nemačka vlada je shvatila da to ne vodi nikuda jer su se stvorili, kako kaže, autokratski sistemi u regiji i da jednostavno treba jačati demokratiju protiv autokratije. I u tom procesu će Nemačka biti partner, Nemačka ne osuđuje Srbiju i Srbe već jednu politiku koju više ne može tolerisati, naglašava.

Vraćajući se na nemačko-francuski plan, kaže da je Zapad posrednik, da nudi mogućnost kako doći do rešenja, koje se tačke moraju rešiti kako bi se krenulo dalje, a da, na kraju krajeva, dogovor mora pasti između Kosova i Srbije. Mislim da je rešenje da se i jedno i drugo međunarodno više angažuju i na međunarodnom planu pokazuju više kooperativnosti, kaže.

Juratović je uveren da ljude na Kosovu i u Srbiji ne interesuje šta će se Kurti i Vučić dogovoriti već realan život – da li mogu živeti jer, kako kaže, obe strane imaju problem da mlade generacije žele da napuste zemlju.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare