Treba li građani da strahuju zbog NIS-a: Nema razloga da iz banaka povlače novac, loše komunikacione odluke dovode do panike
Preuzimanje NIS-a je nepopularna odluka i verovatno ćemo se susresti sa tužbama, ali je odluka koja je morala da se donese ranije i neminovna je za energetsku stabilost Srbije, smatra broker Nenad Gujaničić. Ekonomista i predsednik Saveta guvernera NBS Ivan Nikolić kaže da ako preuzimamo nečiju imovinu to mora da se sprovede po nekom zakonu, navodeći da možete da nacionalizujete bilo koju kompaniju i otmete imovinu, ali posle ćete dobiti tužbu.
Gujaničić kaže da ekonomske teme moraju da se iskomuniciraju na način koji među stanovništvom neće stvoriti paniku.
"Ova priča da neće moći da se plaća karticama, da će biti prekid međunarodnog platnog prometa, svi ti neki scenariji - to je moralo mnogo bolje da se iskomunicira. Naravno, ti rizici postoje, vi u ekonomiji imate veliki broj rizika, ali je bitno izmeriti njihovu verovatnoću", navodi broker.
On kaže i da je izuzetno malo poverenje građana u ono što pričaju političari i da zbog toga vrlo lako loše komunikacione odluke dovode do panike.
"Mislim da do sekundarnih sankcija neće doći, to bi bila toliko velika kriza da mislim da nikom ne pada na pamet. Ovo bukvalno zavisi od nas", kaže Gujaničić
Nikolić kaže da za sad nema mesta panici i nepromišljenim iracionalnim odlukama, te da nema razloga da građani iz banaka povlače novac i depozite.
"Ni u kom slučaju ne pomišljajte da to vadite, premeštate, stavljate u slamarice, ili već nešto što je bilo davno, nadam se naša prošlost i istorija. Imamo dug period stabilnosti koji se meri sada već puno godina, prošli smo kroz puno katastrofalnih izazova i kriza u poslednjih pet godina, kad je krenuo kovid. Čak nalet kovida je bio višestruko dramatičniji i rizičniji od ovoga, kada govorimo o nafti i naftnim derivatima, oni su otišli dvadeset puta u odnosu na ono što je trenutno", navodi Nikolić.
Predsednik Saveta guvernera kaže i da postoji mogućnost da se uvedu sekundarne sankcije, te da se to vodi kao pretnja, ali ističe da smo mi u ime Narodne banke Srbije poslali dopis još pre desetak dana američkom ministarstvu finansija, čiji odgovor još uvek nije stigao.
"Narodna banka nije kao bilo ko na tržištu, odnosno bilo koji poslovni subjekt ili privatna kompanija koja radi u Srbiji - u ovom slučaju bi bila sankcionisana država, to je jedna potpuno druga dimenzija. Zato verovatno taj odgovor još uvek nije usledio, jer to nije uobičajeno, to nisu sankcije poslovnom entitetu nego je u tom slučaju sankcionisana država. Nije stigao odgovor, kad bude stigao onda ćemo znati i onda će se delovati prema tim detaljnijim instrukcijama", navodi Nikolić.
Najspornije u situaciji sa NIS-om jeste naše oklevanje i odugovlačenje, smatra Gujaničić.
"Mi smo morali mnogo ranije da delamo, ovih novih 50 dana je veliko pitanje zbog čega su dati. Evidentno je da ruska strana, s punim pravom, ne želi da otuđi svoje vlasništvo. To bi bio znak poraza i zašto bi se oni povlačili iz Srbije, svi znamo da preko NIS-a imaju veliki politički uticaj. To bi, kad se lomi sudbina rata u Ukrajini, bio signal poraza i zašto bi oni na teritoriji Srbije priznali da su gubitnička strana", pita Gujaničić.
Broker ističe i da je evidentno šta treba da se uradi - da Srbija preuzme kontrolu nad kompanijom, preuzme vlasnički udeo i preproda ga na nekom tenderu, a da se u međuvremenu izborimo za privremenu dozvolu za funkcionisanje NIS-a i da se nadamo da će treća strana dobiti dozvolu OFAC-a da preuzme taj paket.
Na pitanje ekonomiste Nikolića zašto bismo se nadali da će treća strana preuzime naš deo, jer smo mi vlasnici i upravljamo NIS-om, Gujaničić odgovara da je to zato što država nažalost loše upravlja javnim preduzećima.
"Mislim da je svima nama koji živimo u ovoj državi evidentno ko su predstavnici države koji upravljaju preduzećima od javnog interesa, kakvi su bili rezultati i da li je postojala kontrola poslovanja. Možemo da se složimo da je NIS najbolja kompanija gde država ima važan interes, ali to isključivo zato što nije imala kontolu nad upravljanjem tom kompanijom", objašnjava Gujaničić.
Nikolić ističe da kada kažemo da preuzmemo nečiju imovinu, to mora da se sprovede po nekom zakonu.
"Možete da nacionalizujete bilo koju kompaniju i otmete imovinu i nečije vlasništvo, ali posle ćete dobiti tužbu i rizikujete", kaže Nikolić.
"Stečaj u slučaju NIS-a apsolutno nije moguć"
Nikolić navodi i da da su potrebna dva kumulativna uslova da bi se sproveo stečaj u nekoj kompaniji, ali i da stečaj u slučaju NIS-a apsolutno nije moguć.
"Prvi uslov je da kompanija ne može izmiruje svoje obaveze, a NIS i dalje izmiruje svoje obaveze, a drugi uslov je da vrednost duga daleko prevazilazi imovine te kompanije, a u slučaju NIS to nije ni blizu o tome ", objašnjava Nikolić.
Zbog pritisaka na NIS, kompanija je pokazala loš poslovni rezultat, te je u oktobru proizvodnja pala za 30 posto, a u decembru će verovatno biti ugašena, navodi Nikolić.
"NIS-ov udeo u našoj industriji je 6,5 odsto, to samo znači da ćemo u poslednjem tromesečju ove godine, međugodišnje posmatrano, verovatno industriju imati u minusu. To znači da smo imali rast industrije od januara do septembra 2,7 posto, a sad ćemo imati za godinu dana manje od 2 posto - to je cena koju plaćamo", ističe Nikolić.
Ekonomista kaže i da je sa aspekta naših rezervi i finansija efekat uvoza sirove nafte i derivata veoma mali.
"Mi smo na uvoz sirove nafte i derivata prošle godine potrošlii 3,9 milijardi, ove godine će to biti niži iznos, a u sledećoj godini moguće je da ćemo se zadržati na tom iznosu jer su cene nikad niže... Taj neto efekat će u sledećoj godini biti meren do pola milijarde evra, sa aspekta naših rezervi i finansija to je veoma malo", kaže Nikolić.
"Nacionalizacija NIS-a neminovnost za energetsku stabilnost
Ako je krajnji scenario da preuzmemo NIS, to je moralo da se uradi mnogo ranije, navodi Gujaničić.
"To je nepopularna odluka, verovatno ćete se susresti sa tužbama, drugi strani investitori će u budućnosti gledati - to je zemlja gde se otima imovina, ali za energetsku stabilnost to je neminovnost da mora da se uradi. NIS ima svega 20 posto benzinskih stanica u Srbiji, ali 50 posto ukupnog prometa - ako ne počne rafinerija da radi kad mi istrošimo zalihe, nema šanse da tu ne bude problema u snabdevanju. Tu već imate nestabilnosti i morate da birate između nestašica i većih cena, ili i jedno i drugo", navodi Gujaničić i dodaje da država mora da preuzme NIS ukoliko želi da bude normalna snabdevenost tržišta nakon nekoliko meseci kad se zalihe potroše.
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare