NIN o Bauvezenu: Milione evra duguju za porez, a s državom sklopili 103 ugovora

Vesti 30. mar 202310:07 13 komentara

NIN piše da je država sa kompanijom Bauvezen, za koju je javnost saznala kad se našla u središtu afere oko pruge EPS-a, sklopila najmanje 103 ugovora vredna više od 130 miliona evra, iako se radi o firmi koja joj je dugovala milione evra za porez. Novinarka NIN-a Sandra Petrušić kaže za N1 da je Bauvezen "projekat ove vlasti", da su zbog te firme i zakoni menjani, i da su, na primer, država i državne firme potpisale 11 ugovora za godinu i po, otkad su - u blokadi.

Istraživanje NIN-a pokazuje kako je firma Bauvezen izvlačila pare uz podršku države.

Pročitajte još:

Problem je što Bauvezen nije plaćao porez. I ne samo to. „Bauvezen je projekat ove vlasti do te mere da su zakoni ove zemlje menjani da bi on mogao da posluje“, ističe gošća N1.

Novinarka navodi da je ta kompanija još 2015. godina došla na „crnu listu javnih nabavki“. „Ta crna lista je napravljena po sistemu – ako su tri firme prevarene i tri nezavisna izvora prijave da su prevarena – onda se daju penali i ta firma ne može izvesno vreme da radi zbog toga. Bauvezen je jedina firma koja je dobila sve kvalifikacije na tri mesta i zabranjen joj je rad. I – odmah je promenjen zakon da to više ne važi i da mogu da rade. Druga kategorija je bila da Ministarstvo proverava da li je dotična firma u dugovima, da li se ophodi prema radnicima kako treba, prijavljuje ih, da li ih štiti na radu – i ustanovili su da Bauvezen krši i to sve. I šta se dešava – Ministarstvo i to povlači i kaže – pa ne moramo baš i to da kažemo, nije nam potrebna crna lista, nego ako baš neko hoće, može da kaže – oni nisu dobro radili“, navodi Sandra Petrušić.

Podseća da nisu svi koji su naručivali od Bauvezena „iz države“. „Postoje ljudi kojima je nešto potrebno, hoće da podignu most… Oni raspišu tender, oni se jave sa najvišom ponudom – otkud znaju da su ovi sklopili takve poslove pre, koje nisu završili, koje su ostavili, nisu ljudi istraživači, otkud oni znaju… Nama je ogroman istraživački posao bio potreban da dođemo do toga. Ne može svaki naručilac da proverava istorijat i da ulaže prigovor. Tako da – već ta promena zakona je potpuno sumanita. Onda ta situacija zbog koje su tužiteljke „pale“ – tu smo videli da ne padaju samo zakoni, pašće celo pravosuđe da bi se ti ljudi zaštitili. Oni su gradili prugu za potrebe EPS-a koju nisu gradili i davali su lažne izveštaje… Pošto je to finansirano od kineske strane, kineska banka je rekla – dok ne vidimo da ste vi uradili, mi ne dajemo dalje. Onda su oni napravili lažni projekat, kako je to urađeno. U trenutku kada je stigao poslednji deo para od Kineza, Bauvezen je pokupio pare i otišao sa pruge i ništa više nije gradio“, objašnjava novinarka NIN-a.

Izbori NIN-a sumnjaju da su pravi vlasnici Bauvezena sami novac sklonili na drugo mesto.

Kako je rekla, Italijani koji su radili zajedno sa Bauvezenom – nisu znali mnogo o njima, jer su imali čoveka ovde koji je potpisivao za njih. To je, kako objašnjava, deo koji je radila tužiteljka Paunović. Kako kaže, ono što je shvatila iz dokumentacije koju je videla, oni nisu bili upoznati sa tim šta se dešava ovde, jer je bila korona i nisu mogli da dođu da provere.

„Učinilo im se nešto sumnjivo… Kad su shvatili da su ovi otišli, Italijani su želeli sami da završe i da nadoknade štetu. I zbog toga su tražili da se zaplene sredstva i blokira račun Bauvezena. Kad su to tražili račun je već bio blokiran. Da li je to uradio sam Bauvezen i prebacio pare, da li je to uradio zajedno sa državom – to će pokazati tužilačka istraga. Ako pokaže – imajući u vidu da su tužiteljke koje su radile na tome smenjene, a ne verujem da su smenjene zbog godišnjeg plana“, navela je.

NIN saznaje da država sa Bauvezenom, dok je bio na „crnoj listi“, sklopila 49 ugovora vrednih 6,8 milijardi.

Oni su već godinu i po dana u blokadi, a država i najveći deo državnih firmi su napravili 11 ugovora sa njim, dodaje.

Petrušićeva je rekla da su dobili prvi projekat i da će novinari NIN-a godinu dana, jednom mesečno objavljivati istraživačke priče. „Konačno smo došli do toga da sebi možemo da isfinansiramo projekat jer smo bez mogućnosti da se bavimo novinarstvom već godinama… Jako smo želeli da se dokažemo kao novinari, ali profesionalno se više ne ulaže u one koji žele da istražuju u ovoj zemlji, tako da smo dobili finansijski projekat od Evrope i imamo nameru vrlo da ga iskoristimo i da pokažemo, pre nego što nas ugase, možda ćemo godinu dana moći da potrajemo, da nešto znamo i da uradimo“, navela je.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare