Detaljna odluka Regulatornog tela za elektronske medije o dodeli dozvola za korišćenje nacionalnih frekvencija bi trebalo da bude objavljena u ponedeljak. Za to vreme su nove dozvole počele da teku ali u programima većine televizija koje koriste javno dobro sve po starom.
Dok su 31. avgusta na severu Kosova satima zavijale sirene a građani strahovali od eskalacije nasilja – na jednoj od televizija sa nacionalnom pokrivenošću su mogli da čuju i ono što svojim očima nisu mogli da posvedoče.
Tvrdnje bez provere i zvaničnih potvrda emitovane su iz studija u Beogradu, 300 kilometara dalje od mesta događaja.
To je samo jedan od brojnih primera izveštavanja bez poštovanja novinarskih standarda.
Širile su se sa malog ekrana i scene nasilja.
U ovogodišnjim elaboratima su ipak dali garancije „da će u narednom periodu dodatno unaprediti postojeći program, baviti se važnim društvenim pitanjima, raditi na zaštiti medijskog pluralizma i biti otvoreni za različita mišljenja, argumente i ideje u cilju podsticanja najšireg društvenog dijaloga i doprineti daljem unapređenju medijskih standarda u oblasti informisanja, kulture i obrazovanja“.
„Ako oni (REM) veruju u te garancije, znači oni veruju na reč. To bi moglo da se prihvati da su te televizije sada prvi put konkurisale za dozvole i da do sada nismo imali prilike da vidimo njihov program. U ovoj situaciji je to apsolutno nedopustivo jer je REM pre svega morao da ceni kako su se te televizije ponašale do sada“, govori Rade Veljanovski, medijski stručnjak.
A ponašale su se, kaže Veljanovski, suprotno svojim programskim elaboratima za koje su ranije dobile dozvole, suprotno zakonu ali i Evropskom regulatornom okviru kome i Srbija teži.
Program se nije promenio ni sa novom dozvolom.
„Ja ne očekujem ništa bolje od tih televizija. Na kraju krajeva što nam ovih dana ne dokazuju nešto drugačije. Prošli su izbori. Mi vidimo da se ništa nije promenilo. Mi vidimo iste propagatore i one ljude koji podržavaju Aleksandra Vučića i Sadašnju vlast na televizijama. Mi vidimo da se drži strana Rusiji i njenoj propagandnoj ulozi u odnosu na rat u Ukrajini“, kaže Veljanovski.
Potpredsednica Demokratske stranke i narodna poslanica Tatjana Manojlović u saopštenju navodi da ova stranka razmatra dalje korake, uključujući i podnošenje krivičnih prijava protiv Saveta REM-a zbog, kako navodi, „zloupotrebe službenog položaja i nesavesnog rada u službi“.
Forum za bezbednost i demokratiju navodi da je dalji rad ovakvog Saveta „nesvrsishodan i kontraproduktivan“.
„Očekujemo da će revitalizacija REM, kao duboko zapuštene ustanove, u narednom periodu biti jedna od hitnih i glavnih tema za novi saziv Narodne skupštine. Ishod skupštinske debate trebalo bi da vodi funkcionalnijem Savetu REM, koji bi stručnim i moralnim integritetom zaista bio u stanju da osigura stvarni medijski pluralizam. Neophodno je da REM aktivno štiti i unapređuje medijske standarde u oblasti informisanja, kulture i obrazovanja“, saopšteno je iz Foruma.
Pristrasnosti, kaže Veljanovski, ima i u evropskim zemljama ali ne u meri koju možemo videti u Srbiji. Takve televizije ne bi mogle da dobiju dozvolu u Evropi, zaključuje on.
Stoga ostaje pitanje da li će reč data REM-u ostati samo ispisana na stranicama elaborata.