Novi dan: Varhelji nije ugrožen, njegov odnos prema Srbiji je politika EU

Vesti 19. jan 202309:52 4 komentara

Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji uskoro bi mogao da se nađe pod istragom svojih kolega. U Evropskom parlamentu usvojen je amandman u kome se od Evropske komisije zahteva da istraže njegovo navodno podrivanje demokratskih i evropskih reformi u zemljama kandidatima za članstvo u Uniji. Novinar iz Budimpešte Gabor Bodiš, Slobodan Zečević iz Instituta za evropske studije i profesor Fakulteta političkih nauka Slobodan Samardžić ocenili su, međutim, u Novom danu da pozicija komesara Varheljija nije ugrožena, o podsetili da on kao član Evropske komisije nema samostalnost u odlučivanju, već sprovodi zajedničku politiku Unije.

Bodiš je podsetio da je portparol Evropske komisije, reagujući na izveštaj Evropskog parlemanta, poručio kako će Komisiji biti potrebno malo vremema da se upozna sa sadržajem tog dokumenta, ali je istovremeno ukazao i da o proširenju Unije ne odlučuje sam komesar Varhelji, već Kolegijum.

POVEZANE VESTI:

„Ne mislim da će to biti udarna vest o smenjivanju ili kažnjavanju Varheljija u dogledno vreme“, rekao je Bodiš i podsetio da su poslanici Orbanovog Fidesa u Evropskom parlamentu oštro reagovali, ocenivši da je amandman o Varheljiju samo deo hajke protiv Mađarske sa ciljem da se pokrije korupcionaški skandal u samom vrhu Evropskog parlamenta.

Bodiš je izrazio očekivanje da će se EU ipak opredeliti za „mir u kući“ i da joj nije u interesu da se pokreće neka nova kampanja, usred korupcionaške afere.

Slobodan Samardžić je mišljenja da je amandman o Varheljiju deo propagande mašinerije koja je, kako je rekao, uzela stvar u svoje ruke.

„Njegova pozicija kao komesara je prilično stabilna. Ako se njemu zamera da je falsifikovao izveštaje, to je na Komisiji da utvrdi“, rekao je Samardžić i podsetio da Komisija izveštaje o proširenju usvaja konsenzusom ili preglasavanjem, te da se ne seća da je prilikom usvajanja bilo kog izveštaja o Srbiji bilo ijednog člana Komisije koji se protivio njihovom sadržaju.

Samadržić je rekao i da je dokument Evropskog parlamenta nama interesantniji u onom delu koju se odnosi na Srbiju, nego u vezi sa Varheljijem.

„Orban je svaki put došao na vlast tako što je imao vrlo uredne izbore, kod nas su neuredni. Evropski parlament je imao svoje predstavnike 2021. kada je podržao vlast i Vučića, i onu grupu oko njega što je predlagala skromne promene. Nijedan jedini stav da se menjaju izborni sistem, pravila, nije prošao kod predstavnika Evropskog parlamenta, i zahvaljujući njima,on je delimično i pobedio“, rekao je on, ukazujući na nekonzistentan odnos prema Mađarskoj i Srbiji.

Samardžić je ocenio i da Srbija neće postati članica Unije, čak i ako prizna nezavisnsot Kosova i uvede sankcije Rusiji.

I Slobodan Zečević je stava da je Varhelji kolateralna šteta u sukobu evroparlamentaraca sa Orbanom, ali i želje Evropskog parlamenta da se afirmiše kao vrhovni organ vlasti koji nadlgeda Komisiju.

„Zna se da Komisija deluje kolektivno. Varhelji verovatno ima određenu slobodu da napravi trijažu izveštaja. Čitao sam juče intervju koji je dao vezano za Kosovo, gde govori o tome da treba da se izvrši normalizacija koja treba da dovede do priznanja. U čemu se to razlikuje od izjava drugih zvaničnika EU? Nisam primetio da Varhelji u svojim stavovima iskače od generalne politike EU oprema Srbiji“, podsetio je on.

Objasnio je i da po hijerarhijskoj odgovornosti smeni Varheljija može da zatraži samo predsednica Komisije Ursula fon der Lajen, ali da ne bi mnogo dobila time, jer bi novog kandidata opet predložila vlada Viktora Orbana.

Druga mogućnost, u koju Zečević ne veruje da je moguća, jeste da Evropski parlament izglasa nepoverenje celoj Komisiji, pošto ne može da glasa o poverenju pojedinačnom komesaru.

Zečević je dodao i kako je sam dokument Evropskog parlamenta „vrlo ofanzivan“ i „atlantistički“, i kada je reč o odnosu prema Rusiji, i kada je reč o odnosu prema Kini, ali i prema Srbiji.

Rekao je da je pritisak na Srbiji da uvede sankcije Rusiji očekivan, i da sve već vide posledice, jer su evrointegracije Beograda u zastoju i novi klasteri se ne otvaraju.

Upozorio je da neuvođenje sankcija Rusiji može imati negativne posledice i po ekonomiju Srbije i ukazao da kada je reč o Kosovu, pet članica EU ne priznaje njegovu jednostrano proglašenu nezavisnost, dok kada je reč o odnosu prema Moskvi, nema nijedne članice Unije koja nije uvela sankcije.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare