Novi soj koronavirusa – kraken: Šta znamo, koliko je opasan, ima li ga u Srbiji?

Vesti 12. jan 202311:03 16 komentara

U Srbiji za sada nema zvanične potvrde o prisustvu kraken soja koronavirusa, ali se očekuje da će uskoro biti registrovan, rekao je Mirsad Đerlek, državni sekretar Ministarstva zdravlja. Ta informacija dolazi u trenutku kada u Srbiji ponovo na dnevnom nivou imamo više od 1.000 novozaraženih.

Epidemiolog iz Instituta za javno zdravlje Batut Vladan Šaponjić kaže da Institut za molekularnu genetiku radi sekvenciranje genoma iz izolata Sars cov 2 koji stižu iz cele Srbije.

„Za oktobar i novembar je urađeno preko 250 sekvenci, imajući iskustvo iz prethodnih perioda pitanje je vremena kada će ta varijanta soja omikron biti detektovana kod nas, kao što su detektovane i ostale koje su kružile po Evropi“, rekao je Šaponjić.

Na pitanje šta je taj novi soj – virusološkinja doktorka Nada Kuljić Kapulica navodi da je to samo jedan deo evolucije virusa, a da je evoluiranje virusa i kako prepoznaje svoje receptore veliko pitanje.

POVEZANE VESTI:

„I najnovi soj kraken je jedna nova podvarijanta omirkon soja koji kruži svetom više od godinu dana. Tokom evolucije virusa omikorn soja događale su se promene i sve se to registruje molekularnim tehnologijama. To što nije kod nas registrovan ne znači da ga nema, ovaj virus se vinuo poput omirkon soja i svuda kruži. Pitanje je trenutka kada ćemo ga registrovati. Kada se kaže novi soj, znači da je došlo do nove promene u virusu. Ovaj koji cirkuliše i registrovan je pre par meseci je došao iz Amerike, na sreću je, za sada, bez obzira što nema puno podataka, da po podacima koji su pristuni ne daje ozbiljnu bolest, ne daje težu bolest. Da vidimo da li je agresivniji – za sad se zna da nije, koliko se brže prenosi, njegov afinitet prema određenim receptorima je veći, spada u one koji se najbrže prenose. Koliko je rezistentan u odnosu na vakcine, terapijske pokupšaje, sve odgovore na to treba da dobijemo prateći i ispitujući ove sojeve“, objasnila je doktorka.

Karakteristika virusa nam daje mogućnost da procenimo šta će se dešavati u budućnosti, dodao je Šaponjić.

„Ono što vidimo od pojave omikrona to je da se zaraznost povećava, sposobnost prenošenja, ali kliničke slike, upoređujući s deltom, su nešto blaže, jer više nismo osetljiva populacija. Stekli smo iskustvo s ovim virusom, mnogi su imali više epizoda infekcije, vakcinisalo se – ne dovoljno, što nam je dalo mogućnost da se sa infekcijom izborimo na bolji način i da ne dolazi do komplikacija. Gledamo blaže kliničke forme u celom svetu, pa i kod nas. Realno nije eksplozivan, ne računajući ono što se dešava u Kini o čemu nemamo informacije. U zapadnoj Evropi, Americi, Aziji, čije podatke možemo da vidimo, taj talas je sporiji. Naročito to važi za smrtnost, sem u Japanu i Južnoj Koreji, imamo postepeno ublažavanje infekcije“, kaže Šaponjić.

Virusološkinja Kuljić Kapulica kaže i da je jedna od osobina krakena da izbegava imuni odgovor.

„Neka ispitivanja pokazala su da kod ljudi gde su praćena neutrališuća antitela, primećeno je da ovaj virus ne deluje na antitela, da ona ne štite od ove podvarijante. Što bi upućivalo na to da se virus štiti po svetu. Kad je počeo omikron soj, poznati naučnik je rekao – ako je delta soj izazvao talas veličine Kilimandžara, onda će omirkon soj izazvati talas ravan jednom od vrhova Himalaja. To se ostvarilo. Treba razmišljati o postupcima kojima ćemo se zaštiti. A to je vakcina“, rekla je virusološkinja.

REUTERS/Michele Tantussi

Epidemiolog Predrag Đurić kaže da kada su u pitanju oboljenja kao što je grip ili kovid 19 – imunitet nije doživotan.

„Neophodno je u svakoj sezoni i kontinuirano raditi na proizvodnji onih vakcina koje će biti najdelotvornije za one viruse koji su u cirkulaciji. Imamo vakcine koje su nam na raspolaganju, one imaju ograničenu delotvornost, ono što je ključno – pružaju zaštitu od težih oboljenja i smrtnog ishoda. Iako pričamo dosta o ovoj novoj podvarijanti virusa, mi ne možemo da trvrdimo da će ona postati dominantna, postoji mogućnost da se pojavi neka druga podvarijanta. Sve su to bitni faktori za razmatranje. Vakcina je i u ovom slučaju jedno značajno i moćno orućje, daleko od toga da je sama dovoljna i delotvorna i da ona ukazuje na manji značaj drugih mera prevencije“, objasnio je Đurić.

„Masovna vkacinacija se radila 2021, zaštićene su najugroženije kategorije stanovništva, trenutno za tim nema potrebe. Podaci govore o efektivnosti zaštite koju vakcine pružaju kod osoba sa najvećim rizikom, kod osoba sa hroničnim bolestima. Sada je akcenat na zaštiti novim vakcinama upravo tih kategorija koje imaju najveću korist“, dodao je Šaponjić.

Na pitanje da li smo se prerano opustili, Đurić je napomenuo da se epidemiolozi nisu opustili.

„Sećamo se proglašene pobede nad epidemijom, ta poruka je verovatno uticala na građane i razne poruke koje su slate su konfuzno delovale na građane, što je dovelo do opuštanja. Vrlo rano su ukinute mere, danas je teško ponovo razmatrati takve mere“, smatra on.

Epidemiolog Šaponjić smatra da nakon tri godine imamo drugačiju situaciju.

„Ne možete biti u vanrednoj situaciji deceniju, sars cov 2 će biti deo našeg sistema, kao što živimo sa uzročnikom španske groznice, naučićemo da živimo i sa kovidom. Naša obaveza je da preduzmemo razumne mere zaštite svog zrdavlja i zajednice u kojoj živimo. Tu mislim na vakcinaciju, uvek je bolj vakcinisati se nego steći imunitet prirodnim putem, zatim da rano prepoznamo simptome bolesti, sprečimo prenošenje na nama bliske ljude, to važi i za grip i druge infekcije. Sad je obaveza svakog pojednica da učlini ono što je moguće, ne možemo više da propisujemo vanredne mere“, zaključuje Šaponjić.

Doktorka: treba biti obazriv, ispitati gde se nalazimo, ako smo bolesni treba da budemo pažljivi.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare