Novinar Belingketa Grozev: Vrednost FSB izveštaja je nula, uvredljiv je za svakog ko kritički razmišlja

Siguran sam da je 15. marta korišćen neki oblik zvučnog oružja, podelićemo rezultate naše istrage sa Evropskom unijom, kaže za Cenzolovku nagrađivani novinar Kristo Grozev.
Grozev se bavi istraživanjem tajnih službi, koje uključuje i njihove zloupotrebe zvučnog oružja. Ovaj višestruko nagrađivani novinar Belingketa, istraživačke novinarske grupe sa sedištem u Holandiji, za Cenzolovku govori o ulozi ruskih službi u Srbiji, kao i o napadima, kampanji dezinformacija i pretnji koje dolaze iz tužilaštva svima koji o upotrebi zvučnog oružja govore.
"Vrednost ovog nepotpisanog izveštaja, za koji se navodno tvrdi da su ga sastavili eksperti FSB-a, apsolutno je nula. Korišćenje forenzičkih eksperata FSB-a u ovom kontekstu je apsurdno i ne može se shvatiti ozbiljno", kaže on.
Grozev, koji se dugo bavi tajnim akcijama ruske obaveštajne službe, ističe da njegov njegov tim istražuje slučaj upotrebe zvučnog oružja u Beogradu 15. marta i da će rezultate istrage podeliti sa državama Evropske unije, posebno sa Evropskim sudom za ljudska prava. Sud u Strazburu je nedavno dobio odgovor srpske vlade u vezi sa optužbama za korišćenje zvučnog oružja na protestu studenata i građana u Beogradu.
FSB nemoguće posmatrati kao nepristrasnog arbitra

On objašnjava pozadinu na sva zvona najavljivanog izveštaja Federalne službe bezbednosti (FSB) Ruske Federacije, koji je objavljen na sajtu Bezbednosno-informativne agencije.
"Dojučerašnji zamenik srpskog premijera Aleksandar Vulin javno je zahvalio ruskim bezbednosnim službama na njihovoj ulozi u suzbijanju mirnih protesta u Srbiji, čime je FSB – kao primarnog predstavnika ruskih bezbednosnih službi – nemoguće posmatrati kao nepristrasnog ili objektivnog arbitra", ističe Grozev.
Čak i da Vulin nije to rekao, sagovornik Cenzolovke ističe da su njegova istraživanja zabeležila više dolazaka prikrivenih službenika FSB u Beograd u proteklih nekoliko godina.
"U nekim slučajevima istim privatnim avionom kojim je Vulin leteo za Moskvu. Dakle, nemamo razloga da sumnjamo u njegove reči", navodi on.
Podseća i da su forenzičke jedinice FSB-a, kako navodi, u više navrata pokazale saradnju sa svojom vladom u prikrivanju zločina koje su počinile ruske bezbednosne službe.
"Posebno flagrantan primer je umešanost Forenzičkog instituta FSB-a u trovanje opozicionih ličnosti, uključujući Alekseja Navaljnog, dok je istovremeno tvrdio da nezavisno istražuje ta trovanja", ukazuje Grozev.
Sam sadržaj navodnog izveštaja FSB je, prema njegovim rečima, apsurdno nejasan, neproverljiv i očigledno vođen unapred određenim zaključcima.
"Dokument se sastoji od tri stranice neodređenih izjava koje su eksplicitno osmišljene da podrže unapred utvrđen zaključak — da vlasti nisu koristile zvučno oružje. Tekst takođe sadrži čiste neistine, poput tvrdnje da niko od ljudi sa protesta nije tražio medicinsku pomoć, uprkos brojnim dokazima koji pokazuju da su desetine, ako ne i stotine, učesnika zatražile i dobile medicinsku pomoć nakon incidenata", podseća Grozev.
Ističe i da je tvrdnja da su se demonstranti upustili u pažljivo koreografisano i koordinisano ponašanje, simulirajući simptome u skladu sa upotrebom zvučnog oružja kroz komunikaciju putem mesindžera, potpuno neuverljiva.
"Pomisao da bi hiljade demonstranata mogle da sinhronizuju takvo ponašanje putem aplikacija za razmenu poruka – i da bi ova koordinacija ostala neotkrivena od strane vlasti ili od FSB-a – potpuno je neverovatna", kaže Grozev i dodaje:
"Ukratko, ovaj izveštaj nije samo smešan, već i duboko uvredljiv za svakoga ko ima veštine kritičkog razmišljanja."
Siguran da je 15. marta korišćeno zvučno oružje
Grozev kaže da je siguran da je 15. marta korišćen neki oblik zvučnog oružja.
"To se može utvrditi na osnovu sinhronizovanog ponašanja ljudi koje se vidi na snimcima, te na osnovu činjenice da su samo snimci koji su nastali u prvoj liniji napada imali i zvučni artefakt. Jednako je važno to što su simptomi koje su opisali mnogi učesnici protesta uhvaćeni u tom snopu, potpuno u skladu sa onima koje su opisale mnoge potvrđene žrtve usmerenog zvučnog oružja – uključujući mučninu, sindrom poput potresa mozga, vrtoglavicu, zujanje u ušima i gubitak sluha", objašnjava on.
Kaže i da je teško pretpostaviti kakva je vrsta oružja korišćena, jer većina sistema koji spadaju u kategoriju zvučnog uređaja velikog dometa (LRAD) rade po istom principu, sa frekvencijom zvuka podesivog prema specifičnim ciljevima napadača – da se rastera masovno okupljanje ili da se stvori osećaj panike, straha itd.
Ceo intervju možete pročitati na sajtu Cenzolovke.
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare