Opasnost vreba i u digitalnom svetu – kako je prepoznati i zaštititi najmlađe

Vesti 09. feb 202119:31 3 komentara

Koliko smo ugroženi mi, ali i naša deca? Kako da prepoznamo opasnosti i kako da ih sprečimo? Nekada su ova pitanja roditelji postavljali razmišljajući o spoljnom svetu, ali su ona u međuvremenu postala aktuelna i u digitalnom, koji je podjednako nepredvidiv. Zbog toga je pre tačno 18 godina ustanovljen međunarodni Dan bezbednosti na internetu, koji se danas obeležava.

Nezgode, džeparenje, susret sa licima koja nemaju baš dobre namere – lista neprijatnih situacija koje mogu da se dogode kada napustite svoj dom poprilično je duga.

Lista nije ništa kraća ni kada putem internet modema zakoračite u digitalni svet.

Opasnosti digitalne realnosti treba tretirati kao one iz realnog života, te treba biti veoma oprezan, naglašava izvršna direktorka Instituta za digitalne komunikacije Ana Mirković.

„Vrlo nepromišljeno delimo informacije o sebi, ali i drugima, ne vodeći računa o tome da te informacije budu zauvek van naše kontrole i da nekome mogu da nanesu mnogo štete. Najnovija istraživanja pokazuju da se za samo jedan minut pojavi 46 novih sajtova, koji imaju za cilj da uznemire druge ljude, da ih diskredituju“, objašnjava Mirković.

Posebno su ugroženi najmlađi, jer se manje paze. Prema istraživanju organizacije „Deca Evrope“, 86 odsto dece u Srbiji internet koristi svakodnevno. Često su onlajn bez roditeljskog nadzora, pa je rizik od „sajber“ nasilja i iskorišćavanja veoma visok.

Čemu su izložena deca na internetu

Osim pornografiji, današnji klinci mogu da budu izloženi „sajber bulingu“, to jest digitalnom, vršnjačkom nasilju, a mogu i sami da budu nasilnici. Mogu da se susretnu i sa „sjaber grumingom“ ili vrbovanjem, koje podrazumeva da se starije lice predstavlja kao njihov vršnjak i prikuplja i zloupotrebljava informacije o njima. Na internetu su mladi izloženi i takozvanom „sekstingu“, pod kojim se podrazumeva slanje i primanje neprikladnih sadržaja, a koje potom može da dovede do „sekstoršinga“, odnosno ucene pornografskim ili erotskim sadržajima.

Docentkinja Filološkog fakulteta Dobrinka Kuzmanović objašnjava – rizično ponašanje i opanosti roditelji mogu da spreče kroz digitalno mentorstvo.

„Tako što će razgovarati sa decom o njihovim aktivnostima, tako što će imati uvid kakvim sadržajima pristupaju na internetu, tako što će, kada je reč o mlađoj deci koristiti određene tehničke mere zaštite“, kaže Kuzmanović.

O merama zaštite onlajn razmišljaju i u „SBB“, koji je razvio aplikaciju koja omogućava uvid u to koji su uređaji povezani na kućnu WiFi mrežu, kao i roditeljsku kontrolu.

„Pomoću „EON Connect“ aplikacije može se upravljati WiFi mrežom, bilo kad i bilo gde, ograničiti ili pauzirati internet, blokirati pristup ka određenim kategorijama sadržaja. Takođe omogućava kreiranje ličnih profila sa specifičnim privilegijama sa svakog uređaja koji se povezuje na kućnu internet mrežu“, rekao je Tomislav Petrović, CTO „SBB“.

U više od 170 zemalja sveta danas se obeležava međunarodni Dan bezbednog interneta pod sloganom „Zajedno za bolji internet“, pod pokroviteljstvom Evropske komisije.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare