Oglas

Pad BU na Šangajskoj listi: Neulaganje, plagijati, odliv mozgova - ili sve skupa

author
Dimitrije Đurić
15. avg. 2021. 19:21
Šta pad Univerziteta u Beogradu na Šangajskoj listi znači za akademsku zajednicu
N1 | N1

Zbog toga što država nije dovoljno uložila u beogradski univerzitet, ove godine on je ostvario najgori rezultat na Šangajskoj listi najboljih univerziteta na svetu od kada se na njoj rangira, zaključak je odlazeće rektorke Ivanke Popović. Univerzitet u Beogradu više nije u prvih 500 na svetu, kao prošle godine, sada je među njih 600. Poznavaoci prilika ističu da su lošem rezultatu doprineli i plagijati, kao i odliv mozgova.

Oglas

Pao je. Ne zato što je bio lenj, nego zato što ga nisu podržali. Pre svega, finansijski. Na Šangajskoj listi, Beogradski univerzitet ove godine nalazi se među 600 najboljih na svetu, što je najgori rezultat od 2012. godine, od kada se na toj listi i rangira.
"Očekivano", ocenjuje odlazeća rektorka Ivanka Popović.

"Mi znamo da je ulaganje u nauku, otprilike, oko 0,3 do 0,35 odsto BDP-a. Bez ulaganja u vrednosti od jedan odsto, mi ne možemo da očekujemo neki značajniji iskorak. A one zemlje koje su napravile najveći pomak u nauci, ulažu do tri odsto", kaže odlazeća rektorka.

Ona, ipak, navodi i da je ovogodišnji rezultat izvanredan. Dodaje, iako nemaju dovoljno objavljenih radova u najuticajnijim naučnim časopisima, naši istraživači postižu maksimalne rezultate u uslovima koje imaju.

"Poslednje veliko ulaganje u naučnu opremu je bilo pre desetak godina, to nije dovoljno. Znači, to mora da bude planski i redovno", ukazuje Popović.

A zašto o svim problemima odlazeća rektorka, za čijeg je mandata Univerzitet u Beogradu kontinuirano padao na Šangajskoj listi, nije javno govorila ili bar ne dovoljno glasno, pita se glavni urednik naučnog magazina "Nova galaksija" Stanko Stojiljković koji kaže da su najgorem rezultatu beogradskog univerziteta doprineli i...

"Plagijati, lažni ili nevažni doktorati, i odliv mozgova. Te tri boljke moraju da se leče vrlo jakim lekovima, jakim merama. Niko to ne pokušava, i decenijama i godinama unazad to pretrajava, to loše stanje, i naravno da ono dolazi, kao svaki organizam, to slabi celu akademsku zajednicu, ali niko nema hrabrosti", navodi Stojiljković.

Kao primer za to, Stojiljković navodi prošlogodišnje istraživanje, čiji je on autor, a prema kojem se od 100 najcitiranijanih naučnika srpskog porekla čak 80 odsto njih nalazi u rasejanju, odnosno svojim uspesima doprinose drugim univerzitetima u svetu. Razlog tome je i...

"U srpskoj akademskoj zajednici vlada ozbiljna uravnilovka, dođu mu svi isto, i oni koji su najbolje citirani i oni koji uopšte nisu citirani u svetskim međunarodnim časopisima. Ovde pravi naučnici, najbolji naučnici, nisu na površini", navodi on.

Pozicija Beogradskog univerziteta od 2012. do danas se menjala. Najbolji rezultat na Šangajskoj listi postigao je 2016. i 2017. godine, kada je kotiran u prvih 300 na svetu. Uprkos lošim vestima po njega ove godine, objavljena je i jedna dobra - Univerzitet u Novom Sadu se posle jednogodišnje pauze, vratio na listu - u prvih je 1.000.

Teme

Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?

Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare

Pratite nas na društvenim mrežama