Pandemija preti da postane ekološka katastrofa, plastika se baca na sve strane

Vesti 21. feb 202112:04 2 komentara

Tokom 2020. godine proizvedeno je oko 50 milijardi komada zaštitnih maski za lice, a procenjuje se da je 1,56 milijardi završilo u okeanima, pokazalo je istrazivanje grupe “Oceans Asia”. Podaci o rastu zagađenja od pocetka pandemije u okeanima su zastrasujuci, a procene kazu da je za raspad jedne maske potrebno 450 godina.

Svetlana Stanišič, doktor fizičke hemije i profesorka Univerziteta Singidunum, istakla je u Novom danu TV N1 da je tokom pandemije došlo do značajnog porasta plastičnog otpada.

Kako je rekla, istina je da je došlo do smanjenja upotreba plastike za industrijske proizvode, ali se istovremeno povećala ne samo upotreba maski za jednokratnu upotrebu, nego i plastičnog pakovanja i pribora za hranu.

„Ako bi svetska populacija koristila jednu masku dnevnu, 129 milijardi maski mesečno bi bilo iskorišćeno na Zemlji. Za godinu dana bi pokrila površinu Švajcarske“, ilustrovala je Stanišić.

Upozorila je da je došlo i do višestrukog povećanja količine medicinskog otpada, a da su kapaciteti za njegovu preradu istovremeno ograničeni.

Profesorka ne objasnila i da postoje tri pristupa za rešavanje problema plastičnog otpada – prvi je zatrpavanje plastičnog otpada duboko u zemlju koji se uglavnom primenjuje u slabije razvijenim zemljama, drugo je spaljivanje uz pomoć visoke tehnologije, a treći je reciklaža.

U Srbiji se, pak, primenjuje četvrti pristup, a to je da nemamo nikakvu strategiju, upozorila je Stanišić.

Istakla je i da je usled pada cene nafte za vreme pandemije došlo do velikog značajnog pada cene nove plastike u odnosu na recikliranu, te da postoje očekivanja da će se naftna industrija, usled sve veće proizvodnje automobila na električni pogon, sve više orijentisati ka proizvodnji plastike.

Stanišić je ukazala i da se mirkoplastika kroz vodene tokove i hranu unosi u ljudski organizam i da najsitniji delovi završe u našoj jetri i bubrezima.

Građanima je savetovala da koriste tekstilne maske uimesto pamučnih koje ako imaju gušće pore i dva sloja, mogu dovoljno dobro da štite od virusa.

Maske i rukavice odlažite u dobro zatvorene plastične kese

Tekstilne maske savetuje i Igor Jezdimirović iz udruženja “Inženjeri zaštite životne sredine” koji je u Novom danu TV N1 objasnio da je platnenu masku, posle jednog dana upotrebe, dovoljno odložiti na pranje i otkuvavanje i posle je upotrebiti ponovo.

„Nismo shvatili da je jednokratna maska vremenski ograničena zaštita na par sati. Kad je skinete i opet vratite, niste uradili neku zaštitu“, istakao je on.

Kazao je da u Srbiji postoji problem sa sistemom upravljanja otpada, i da se otpad trenutno čak ni ne odlaže na sanitarne deponije.

Jezdimirović je građanima savetovao da jednokratne maske i rukavice bar odvajaju u posebne i dobro zatvorene plastične kese, jer je reč o potencijalno infektivnom otpadu.

Prvi korak u efikasnom upravljanju plastičnim otpadom, kako je objasnio, je eko dizajn, odnosno da se što manje otpada nađe oko nas, drugi je da se ambalaža koja već postoji iskoristi više puta, treći je reciklaža, a tek četvrti spaljivanje.

„Kad to sve završite dolazite na sistem deponovanja. On je najnepoželjniji, a u Srbiji najzastupljeni. To čak nisu ni sanitarne deponije, nego to bacamo na smetlišta iz kojih otpadne vode ulaze u podzemne, gde životinje imaju pristupa. Zagađujemo zemljište, imamo požare, dolazi do zagađenja vazduha. Otpad oko nas je otpad u nama“, upoziro je Jezdimirović

Dodao je i da određeni pomaci u Privrednoj komori Srbije i Privrednoj komori Vovodine pokazuju da privreda ima potrebu za znanjem o upravljanju otpadom, za razliku od, kako je rekao, donosilaca odluka u zemlji koji ne žele čak ni sredstva prikupljena od eko taksi da ulože u životnu sredinu.

„Isti oni koji su takvu odluku doneli tvrde da nema para za životnu sredinu. Osnovna pristojnost je da sredstva od eko taksi iskoristiš za zaštitu životne sredine“, poručio je Jezdimirović.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare