Politikolog: Hoće li EU priznati rezultate izbora u Srbiji zavisiće od dve stvari
Govoreći o predstojećim izborima, politikolog Vujo Ilić ocenjuje da za priznanje rezultata Evropskoj uniji neće biti bitan samo ishod, već i uslovi u kojima će izbori biti održani, a kao ključne probleme navodi selektivnu primenu zakona, pritiske na birače i političko nasilje. Komentarišući izjave predsednika Aleksandra Vučića o N1, kaže da se on negativnim komentarima ne obraća domaćoj, već međunarodnoj javnosti, kako bi ih ubedio da u Srbiji postoje dva "ravnopravna, suprotstavljena 'babla'".
Komentarišući izjavu predsednice Skupštine Ane Brnabić da je Venecijanska komisija dala pozitivno mišljenje o izmenama pravosudnih zakona, takozvanih “Mrdićevih zakona”, politikolog Vujo Ilić kaže da bi on radije sačekao zvanični dokument komisije.
“Zakoni su izmenjeni u pravcu u kom ne bi trebalo da budu izmenjeni i ukoliko su se ti zakoni stoprocentno vratili nazad, to će biti pozitivno mišljenje, ali ostaje pitanje šta se dešava sa tužiocima koji su izmešteni. Neki su selektivno vraćeni, neki nisu, a to je, ja pretpostavljam, najvažnija stvar”, smatra Ilić.
Dodaje kako veruje da je poenta u izmenama ovih zakona bila da se "izvršna vlast, preko zakonodavne, obračunava sa pravosuđem".
"Nije važno ko ima više glasova, već ko može da formira skupštinsku većinu”
Govoreći o izmenama izbornih zakona, Ilić upozorava da pažnju javnosti ne treba da odvuče to kako će se zakoni usvajati u Skupštini, već kako će se sprovoditi postojeći.
“Selektivna primena zakona je fundamentalni problem. Ako vi imate delovanje tužilaštva ili policije u jednom smeru, kad se odnosi na jedne i u drugom smeru kad se odnosi na druge, onda je to fundamentalni problem naših izbora. Ako se žmuri na jedno oko na pritiske na birače, a drugi ljudi se optužuju za rušenje ustavnog poretka, to su naši problemi. Zbog toga pohvala usvajanja novih zakona zvuči već onako, istrošeno i pohabano da više ne možemo da se oslanjamo na to kao da će izmena zakona promeniti naše izborne uslove”, ocenjuje politikolog Ilić za N1.
Profesor Ivan Vujačić je rekao da postoji mogućnost da EU ne prizna izbore u Srbiji ukoliko se reforme ne sprovedu, ali Ilić kaže da to zavisi od dve stvari – kakav će biti rezultat i pod kakvim uslovima će se izbori sprovesti.
“Kad kažem kakav će biti rezultat - ne nužno ko će imati jedan mandat više, nego koliko će zapravo biti ta razlika na izborima. Svaka situacija u kojoj će postojati neka neizvesnost oko toga ko može da ostvari skupštinsku većinu mislim da će smanjiti mogućnost da bilo ko ima jasnu sliku o čemu se zapravo radi, ko ima većinu i ko može da formira sledeću vlast”, smatra sagovornik N1 i dodaje da nije važno ko ima više glasova, već ko može da formira skupštinsku većinu.
Druga stvar koja će odlučiti hoće li EU priznati izborne rezultate jeste hoće li biti političkog nasilja pre i nakon izbornog dana, kaže Ilić i dodaje da je to problem koji mora da se reši.
“EU će doneti svoj sud o tome kakvi su bili izbori na osnovu zaključaka ODIHR-a i na osnovu njihovog, ja se nadam sveobuhvatnog posmatranja izbora”, podseća politikolog.
"Vučić sam sebi 'uskače u usta'"
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavama da je zabranjen na televiziji N1, te da bi svojim gostovanjem na “podigao preko dva odsto šera” govori da je to poruka namenjena međunarodnoj javnosti, pre nego domaćoj, smatra politikolog Vujo Ilić.
“Mislim da svoje biračko telo, kojem se obraća putem tih medija, nema potrebe da ubeđuje u bilo šta. Više se radi o tome da pokaže da u Srbiji postaje neka dva ravnopravna “babla” ("balona", prim. autor) i da su oba ustrojeni na isti način - jedan je za vlast, a drugi za opoziciju, što ja mislim da nije slučaj. Radi se o jednom profesionalnom novinarstvom i neprofesionalnom, ako se neki mediji uopšte mogu nazvati medijima”, objašnjava Ilić.
Drugi problem je, smatra Ilić, što Vučić naglašava dominaciju svih ostalih medija u odnosu na jednu kablovsku televiziju, jer to znači da, kaže politikolog, sam sebi “skače u usta”.
“Zbog čega bi se bilo ko bavio tako ‘malim’ medijem? Nekonzistentna poruka, kao i većina dugih”, zaključuje politikolog Ilić.
Šta su "Mrdićevi izbori"?
Skupština Srbije usvojila je početkom 2026. godine izmene i dopune seta pravosudnih zakona koje je predložio poslanik Srpske napredne stranke Uglješa Mrdić.
Reč je o Zakonu o izmenama i dopunama Zakona o sedištima i područjima sudova i javnih tužilaštava, Zakonu o izmenama Zakona o Visokom savetu tužilaštva, Zakonu o izmenama i dopunama Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa za borbu protiv visokotehnološkog kriminala, Zakonu o izmenama i dopunama Zakona o javnom tužilaštvu i Zakonu o izmeni Zakona o sudijama.
Stručna javnost oštro je kritikovala predložene izmene i kršenje procedura, opisujući ih kao "blickrig" na pravosuđe.
Posebno je ukazivano na to da bi usvajanjem ovih pravosudnih zakona, prestao mandat više od polovine tužilaca u Tužilaštvu za organizovani kriminal, a postupci koji oni vode bi bili usporeni ili opstruirani.
Usvajanje izmena seta pravosudnih zakona nije naišlo na pozitivnu reakciju Evropske unije čiji su predstavnici ocenili da bi one mogle da predstavljaju korak unazad u putu Srbije ka članstvu u EU.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos je pritom pozvala Skupštinu Srbije da što pre izvrši reviziju tzv. Mrdićevih zakona.
Srbija je potom zatražila mišljenje Venecijanske komisije Saveta Evrope, koja je u svom preliminarnom mišljenju izrazila žaljenje zbog izostanka javne rasprave, i ukazala na niz ozbiljnih nedostataka u izmenama koji, kako se navodi, pojedinačno i kumulativno uklanjaju ranije postojeće mehanizme zaštite samostalnosti javnog tužilaštva. Komisija je, u tom smislu, Srbiji dala devet ključnih preporuka za unapređenje pravosudnih zakona.
Evropska unija je, u međuvremenu, stopirala isplatu sredstava Srbiji iz Plana rasta, uz poruku da Beograd neće dobijati finansijsku podršku Unije, dok pravosudni zakoni ne budu popravljeni.
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare