Oglas

Poznati filozofi Ransijer i Badju podržali studentske proteste u Srbiji

author
N1 Beograd
13. mar. 2025. 11:54
Studenti stigli u Niš
REUTERS/Djordje Kojadinovic | REUTERS/Djordje Kojadinovic

Planetarno poznati filozofi Žak Ransijer i Alen Badju uputili su reči podrške studentima i srednjoškolcima u Srbiji i njihovom doprinosu transformaciji sveta.

Oglas

Ransijer je rekao da pokret studenata i omladine u Srbiji sadrži dve velike lekcije za njega.

"Prva je sasvim jednostavna, u vreme kada je rezignacija pred najbrutalnijim i najciničnijim oblicima dominacije gotovo sveprisutna na Zapadu, moguće je odbiti ugnjetavanje i pobuniti se", naveo je Ransijer.
Druga je, kako je dodao, da revolt nije nepromišljen pokret kome su potrebni stručnjaci koji će ga orgaznizovati ili njegove zahteve prevesti na jezik moći i forme takozvanih reprezentativnih institucija.

"Za one koji se bore protiv ugnjetavanja, ne postoji druga organizacija osim samoorganizovanja. Ona znači odsustvo hijerarhije, preuzimanje svih oblika borbe i odlučivanje o njenim sredstvima od strane okupljenih kolektiva jednakih i jednakih plenuma. Pokret studenata i omladine u Srbiji podseća da ne možemo odvojiti cilj i sredstva i da demokratija nije spoljašnji cilj već praksa, sam život pokreta. U tome je ovaj pokret za nas, uzor“, naveo je Ransijer.

Alen Badju rekao je da ga pokret u Srbiji veoma podseća na prve oblike pobune maja 1968. u Francuskoj, "sa možda više odlučnosti, na nacionalnom nivou".

"Za sada nemam drugo opažanje osim ovog: narodni politički pokret ne sme, ne može, ostati zatvoren u svetu buržoaske omladine. On mora odmah da interveniše i povezuje se sa svetom radnika/ca, te da bude u bliskoj vezi sa proleterskim pokretom. Obaveštavajte me o svemu dalje! Želim puno uspeha", poručio je Badju.

Poruke Ransijera i Badjua mladima u Srbiji prenela je samizdat izdavačka inicijativa Edicija Jugoslavija koja je u poslednjih 20 godina organizovala više gostovanja ovih poznatih filozofa u postjugoslovenskom prostoru, uključujući i Srbiju.

Kako ističu iz Edicije Jugoslavija, reč je o misliocima koji su svoju praksu usredsredili na politiku emancipacije i jednakosti, na vanpartijsko delovanje.

Podseća se i da su Ransijer i Badju bili osnivači eksperimentalnog univerziteta Vansen (Vincennes) u Parizu posle 1968. godine.

"S obzirom na njihovu planetarnu zastupljenost možemo da se našalimo i kažemo da su njihove reči podrške pandan rečima koje bi Hegel i Kant uputili Francuskoj revoluciji, od koji jedan to zaista jeste učino", navode iz Edicije Jugoslavija.

Studenti iz više gradova pešače ka Beogradu gde je za subotu zakazan veliki protest, o čemu možete čitati više u našem blogu uživo.

Teme

Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?

Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare

Pratite nas na društvenim mrežama