Predlog Radojičića kako se rešiti zagađenja lepo zvuči, ali Beograd nije Pariz

Vesti 23. maj 202219:29 > 19:34 35 komentara

Tokom zimskog perioda koji je za nama, stanovnike Beograda i okoline često je budila vest da je vazduh koji udišu jedan od najzagađenijih na svetu. Zoran Radojičić, koga mnogi već opisuju kao "odlazećeg" gradonačelnika, tokom posete Parizu dobio je, ne baš tako originalnu, ideju da bi taj problem možda mogao biti rešen ograničavanjem broja automobila koja se voze u užem gradskom jezgru.

Ovča… Zemun… Lazarevac… Obrenovac… 23. maja, mesec dana pre početka leta, svuda se udiše vazduh odličnog kvaliteta. Stanovnicima tih mesta, gradonačelnikov predlog pariskog modela zatvaranja užeg gradskog jezgra za određeni broj automobila doneo bi glavobolju druge vrste – na primer, kako stići do posla?

Pročitajte još:

Prema podacima sajta Beoeko, na današnji dan, kvalitet vazduha u Beogradu je vrlo dobrog kvaliteta. To, međutim, nije bilo čest slučaj u prethodnim mesecima. I iako ideja gradonačelnika Radojičića koju je dobio u Parizu zvuči interesantno, pitali smo se da li Beograd zaista ima kapacitet da reši problem sa brojem automobila u užem gradskom jezgru…

„Evo na primer ovde gde se mi sada nalazimo, na Novom Beogradu, ispred Opštine Novi Beograd, građani koji stanuju u obližnjim zgradama ne mogu da se parkiraju, zato što svi ljudi koji ovde rade tokom dana parkiraju svoja vozila između njihovih zgrada. Sad zamislite kada bi vi odavde onemogućili dalji prilaz Beogradu – šta bi radili oni koji dolaze iz prigradskih naselja i slično? Dakle potrebno je uraditi neke mere, a ne deklarativno reći mi ćemo uraditi ono što je uradio Pariz. U Beogradu, mi nemamo unutrašnji kružni tok, spoljni kružni tok takođe nije završen, parkinzi u okruženju centra grada takođe ne postoje…“, objašnjava Dejan Lekić iz Nacionalne ekološke asocijacije.

A da li je saobraćaj uopšte najveći zagađivač beogradskog vazduha?

„Glavni izvor aerozagađenja u Beogradu nije saobraćaj već individualna ložišta i gradske toplane na mazut i ugalj – saobraćaj u Beogradu učestvuje do 20 odsto u aerozagađenju, dok grejanje, pre svega individualno, učestvuje do 60 odsto“, kaže Nikola Jovanović iz Centra za lokalnu samoupravu.

Koliko vremenske prilike utiču na aerozagađnje u toplim danima koji slede? Iako vertikalno mešanje slojeva vazduha tokom leta pročišćava vazduh, to ne znači da će on uvek biti čist.

„Ne treba da zaboravimo da leti često imamo prodore saharskog peska, šumske požare, požare na deponijama, tako da, iako smo ušli u period godine kada su uslovi pogodni za čist vazduh, ne znači da aerozagađnja neće biti“, objašnjava meteorološkinja N1 Milica Tadić.

A kada je reč o Parižanima, oni se protiv zagađenja vazduha trenutno bore i sadnjom 170 hiljada stabala, dok u Beogradu stabla, jedno po jedno, padaju pokošena. To su gradonačelniku Beograda u Parizu izgleda zaboravili da kažu.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare