
Akademik Nebojša Radunović preminuo je danas, 15. septembra u Beogradu u 73. godini, saopštila je Srpska akademija nauke i umetnosti (SANU). Radunović je bio jedan od najznačajnijih srpskih stručnjaka u oblasti ginekologije i akušerstva, perinatalne medicine i humane reprodukcije.
Nebojša Radunović rođen je 18. maja 1954. godine u Kosovskoj Mitrovici. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu 1978. godine. Specijalizaciju iz ginekologije i akušerstva završio je 1985. godine, a užu specijalizaciju iz perinatologije 1993. godine.
Magistrirao je (1982) i doktorirao (1985) na Medicinskom fakultetu u Beogradu, gde je izabran u zvanje asistenta 1987. godine na predmetu Ginekologija i akušerstvo.
U zvanje docenta izabran je 1994. godine, u zvanje vanrednog profesora 1999. godine, a za redovnog profesora 2004. godine. Od 2001. godine bio je šef Katedre za poslediplomske studije iz humane reprodukcije.
U Institutu za ginekologiju i akušerstvo Kliničkog centra Srbije zaposlio se 1979. godine, a šef Odseka za prenatalnu dijagnostiku postao je 1991. godine.
Od 1998. bio je načelnik Odeljenja humane reprodukcije, a od 2003. do 2009. godine direktor navedenog instituta.
Za dopisnog člana Odeljenja medicinskih nauka SANU izabran je 2009, a za redovnog 2015. godine. U okviru Akademije je bio predsednik Odbora za humanu reprodukciju, član Odbora za kardiovaskularnu patologiju, Odbora za multidisciplinarna istraživanja šećerne bolesti, Odbora za tumore urogenitalnog sistema i Odbora za proučavanje nacionalnih manjina i ljudskih prava.
U Sjedinjenim Američkim Državama izabran je za gostujućeg profesora kliničke opstetricije i ginekologije na Medicinskom fakultetu Njujorškog univerziteta (School of Medicine, New York University) 1997. godine, a 2003. na Medicinskom fakultetu Jejl. 2004. postao je gostujući profesor na Medicinskom fakultetu Univerziteta Indijana.
SANU navodi da je Radunović u dugogodišnjoj i veoma plodnoj karijeri postigao najznačajnije rezultate u oblasti feto-maternalne medicine, u kojoj je razvio potpuno nove dijagnostičke postupke za pravovremeno otkrivanje naslednih i stečenih poremećaja humanog embriona i fetusa tokom prvog i drugog tromesečja graviditeta.
Kao značajan doprinos izdvaja se i pionirski rad na razvoju „zatvorene“ hirurgije kojom je omogućeno pravovremeno unutarmaterično korigovanje brojnih anomalija humanog embriona i fetusa.
"Inventivnim angažovanjem u reproduktivnoj medicini i lečenju steriliteta dao je bitan doprinos u razvoju vantelesne oplodnje. Uvođenjem sopstvene tehnike transfuzije u pupčanik fetusa unutar materice, koja je znatno povećala uspešnost lečenja fetusnih anemija, stekao je veliki ugled u celom svetu. Njegovi naučni rezultati citirani su u vodećim svetskim medicinskim časopisima i udžbenicima", ističe SANU.
Bibliografija akademika Radunovića sadrži 330 bibliografskih jedinica, među kojima je 16 knjiga i monografija, četiri udžbenika i šest poglavlja u inostranim knjigama.
Dobitnik je mnogih priznanja i nagrada, među kojima su: Povelja (1987) i Plaketa (1991) Srpskog lekarskog društva za doprinos u polju medicinskih nauka, Oktobarska nagrada Beograda za naučno-istraživački rad (1993), Povelja udruženja za primenu ultrazvuka u medicini, biologiji i veterini Srbije (1991), Plaketa Makedonskog lekarskog društva (2004), Specijalna nagrada „S Sifai“ Univerziteta u Ankari (2008).
Za počasnog člana Udruženja za perinatalnu medicinu Rumunije izabran je 2007. godine.
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare