Problemi meštana sela Krivelj: Ovde je život više nemoguć

Vesti 18. feb 202213:30 > 15:03 17 komentara
Krivelj
Printscreen/Nova S

Meštani Krivelja i ostalih sela oko Bora, poslednjih nekoliko dana protestovali su i blokrali put Bor - Krivelj. Okupljeni su zahtevali od kineske kompanije Ziđin, republičkih organa i lokalne samouprave da im se hitno predoče svi planovi vezani za rudarske aktivnosti u ovom delu Srbije.

Na poslednjem zboru Krivelju održanom na Dan državnosti, osim gradonačelnika Bora, ponovo se nije pojavio niko iz kompanije Ziđin, kaže reporterka Nove S Katarina Golubović. Osim saznanja da će za najviše pet godina njihovo selo biti izmešteno na novu lokaciju, meštani su ostali bez odgovora na brojna pitanja. Jedini odgovor su dobili da će 99 odsto, kako je rekao gradonačelnik Bora Aleksandar Milikić, biti ukinuta istražna prava na teritoriji grada Bora.

Povezane vesti

Meštani su očajni.

„Ušli su mi u imanje, nisu mi nadoknadili, nisu platili, ušli vez pitanja, srušili sve. Imao sam baštu, potok, vodu, i nikom ništa“.

„Miniranje 24h dnevno, apsolutno ne može da se živi, to prouzrokuje pad konstrukcije, to je naše privatno vlasništvo, to nikog ne zanima“.

„U tom delu gde sam ja preseljen, najčistije mesto bilo u Krivelju, sada perem kola uveče, a ujutru se ne vidi od prašine. I onda tu nema života. Tražili smo da dođu Kinezi, da postignemo neke dogovore, oni se ne pojavljuju. Možda su oni u pravu, država je prodala, neke ugovore napisala, nismo mi protiv toga, jer i naša deca tu rade, ali moraju da imaju sluha, jer su u pitanju ljudski životi“.

„Sitna prašina se pojavljuje čak i u Bugarskoj“.

„Veliki broj našeg stanovništva je umro od kancera, razlog zašto se to dešava je upravo ovo na čemu stojimo, arsen i drugi teški metali“.

Sastanak radne grupe je 22. februara.

Snežana Živković kaže da je važno da sastanak radne grupe bude u Krivelju.

„Predstavnici radne grupe, koja uključuje predstavnike ministarstava energetike, finansija, građevine, dođu u naše selo, da vide pod kojim uslovima živimo, da zaključe da li je uopšte ovde više moguće živeti i koliko“, kaže ona.

Tamara Novaković iz udruženja „Borani se pitaju“ kaže da Krivelj kao Krivelj ima jedan dugoročan već problem koji datira od sedamdesetih godina.

„Oni sada više ne žele da se parcijalno sele, imaju jedan konkretan zahtev da se selo u celosti premesti“, kaže ona.

Kompanija je, kaže ona, ta koja je „na ovim prostorima faktički uzurpirala apsolutno sva istražna polja“.

„Upada ljudima na placeve, radi svakakve kriminalne radnje, koje uopšte nisu u skladu sa zakonom Republike Srbije, tačka pucanja gde kineska kompanija ne poštuje cene naše poreske uprave, samim njihovim nedolaskom na bilo koji zbor meštana sela, pokazuje da oni za saradnju nisu raspoloženi“, kaže ona.

Kaže da je odnos vlasti na lokalu prema njima isti kao i na državnom nivou.

„Uglavnom se to svodi pred neku političku kampanju, neke izbore, dođu, obećavaju svašta ljudima, gde ljudi u svoj toj muci budu poneseni time i počnu da veruju u takve stvari, međutim, ubrzo nakon izbora sve to pada u vodu“, kaže ona.

Kaže da je ona rodom iz Krivelja, ali da sada živi u jednom prigradskom naselju.

„Mi ovde živimo pored jednog okna, opkoljeni i okruženi oknima za potrebe rudnika jame, svakodnecno se suočavamo sa miniranjem, pucanjem naših objekata, najviše strahujemo i kad nam se sruše kuće da će doći do trovanja, a plus najavljuju i povećanje proizvodnje“, kaže ona.

Svi, kaže, imaju jedan zajednički problem, a to je problem sa nesaradnjom sa lokalnom samoupravom i nesaradnjom sa kompanijom Ziđin.

„Ovde je više život nemoguć, a tek će biti nemoguć kad krenu sa forsiranjem proizvodnje“, kaže ona.

Ističe da se, ako njihovi zahtevi ne budu ispunjeni, planira odlazak pred Vladu Srbije.

„Ja zaista verujem da imamo podršku ljudi širom Srbije, zahvaljujući N1, Novoj S, Radi Đurić koja je napravila fenomenalan dokumentarac Mnra mja, gde su ljudi širom Srbije mogli da vide sa čime se mu suočavamo i kako živimo“, kaže ona.

Dodaje da su uvek bili uz ljude iz Jadra i Rađevine.

„Sa svim problemima saosećamo, nismo želeli nijednog momenta da dođu u našu situaciju. Naša situacija datira od sedamdesetih, kada se nalazište preselilo na teritoriju sela Krivelj“, kaže ona.

Ceo razgovor pogledajte u okviru emisije N1 Studio Live:

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare