Produžetak taktike balansa između Rusije i EU ili iluzija za unutrašnje potrebe?

Vesti 21. apr 202222:04 > 22:05 62 komentara

Iako iz Evropske unije stiže jasna poruka da bi stav Srbije o ruskoj agresiji na Ukrajinu mogao da utiče na proces evropskih integracija, predsednik Srbije Aleksandar Vučić u intervjuu za Fajnenšal Tajms poručuje da Beograd "neće izabrati stranu". Da li to znači da neuvođenje sankcija Rusiji Srbiju može koštati kandidatskog statusa? Jedno od tumačenja je da sadašnja vlast u Srbiji samo gubitkom glasova može da promeni politiku prema ratu u Ukrajini, ne i pritiskom sa strane.

Dan nakon vesti da će Evropska komisija u rezoluciji pozvati Srbiju da uskladi svoju spoljnu politiku sa EU i uvede sankcije Rusiji – stižu reakcije iz Beograda

„Blago njima ako nemaju pametnija posla nego da šalju Srbiji pisma šta bi i kako trebalo da čini, sa nekakvim pritiscima i pretnjama… Mi njih veoma poštujemo, strašno su nam važni, ali ne ljutite se, mnogo su nam važniji građani Srbije i parlament Srbije“, kaže na to predsednik Srbije Aleksandar Vučić.

Pročitajte još:

Dodaje predsednik i to da je Srbija jedina zemlja u Evropi koja nije uvela nijednu restriktivnu meru protiv Ruske Federacije, i da „nema nikakve sumnje“ da joj takav stav stvara mnogo problema.

Međutim, iz intervjua koji je Vučić kasnije dao Fajnenšl tajmu saznali smo da Srbija neće ugroziti svoje nacionalne interese uvođenjem sankcija Rusiji:

„Priča se o biranju strana. Ne, mi imamo sopstvenu stranu, interese Srbije. Devetnaest NATO zemalja nas je bombardovalo 1999. i uvelo nam sankcije. Imamo neku vrstu zaštite (od Rusije). Šta (zapadne zemlje) žele? Da ostavimo sve naše nacionalne interese jer neko želi nešto za sebe?“

A evropska komisija poručuje da bi stav Srbije o ruskoj agresiji na Ukrajinu mogao uticati na proces evropskih integracija.

„Došlo je do veoma značajne evolucije u geopolitičkom kontekstu i stav Srbije o agresiji Rusije na Ukrajinu biće suštinski element koji treba razmotriti. Srbija je svesna očekivanja EU o usklađivanju, uključujući restriktivne mere protiv Rusije“, rekao je Majkl Miler, šef jedinice za Crnu Goru i Srbiju u Evropskoj komisiji.

Izvestilac EP za Srbiju Vladimir Bilčik, takođe ističe da bi neuvođenje sankcija imalo posledice po Srbiju u vidu prekida međunarodnih partnerstava i evropskih integracija.

Da li je to pretnja?

„Jeste pretnja. Ja mislim da je pogrešno povezivanje suvereniteta sa ovakvom vrstom odluka. Jer ova odluka se bazira na poštovanju međunarodnog prava, ljudskih prava. Mi imamo pravo da donesemo suverenu odluku, ali nas to svrstava u neke grupacije zemalja koje ne poštuju ljudska prava – Kine, neke zemlje Azije koje teško da mogu da se nazovu demokratskim“, kaže Maja Stojanović, izvršna direktorka Građanskih incijativa.

Da li je ovo, kako navodi sagovornica N1, samo produžetak taktike balansiranja Srbije između Rusije i Evropske unije ili pak iluzija za unutrašnje potrebe, dok se iza zatvorenih vrata pregovara sa zapadnim diplomatama – saznaćemo u danima i nedeljama pred nama.

Jasno je jedno – Evropa je prvi put ujedinjena oko stava da je nad Ukrajinom izvršena agresija i da će Srbija uskoro morati jasno da se opredeli.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare