Profesor Bešić: Ozbiljna delegitimizacija izbornog procesa, vlast u neprijatnoj situaciji
Profesor Fakulteta političkih nauka Miloš Bešić ocenio je za N1 da nakon svega što se dešavalo, ovi izbori će biti neka vrsta makera za buduća politička dešavanja. Kako kaže, nema nikakve sumnje ni da je došlo do delegitimizacije izbornog procesa.
"Nema nikakve sumnje da je došlo do ozbiljne delegitimizacije izbornog procesa. Nema sumnje da su dodatno delegitimisane sve institucije države, a već su bile prilično delegitimisane. Nema sumnje da će politički sukob između uslovno dva tabora ili dve velike strane u ukupnom političkom procesu biti još udaljeniji", navodi.
Sve to, navodi profesor, nije dobro za čitavo društvo.
"Ima jedna stvar koju ja mislim da vlast zaista ne razume. Ta ideja da je dovoljno biti u većini i da je to dovoljan razlog da uopšte ne tretiraš da postoji manjina i šta manjina mislli o bilo kom pitanju. Time što imaš većinu možeš da sprovodiš sve mere na način na koji se tebi prohte", objašnjava.
Kako smatra, društvo i politika na taj način ne funkcionišu.
"Bez nekog bazičnog konsenzusa između sukobljenih strana demokratija ne funkcioniše. I mi tu imamo ozbiljan problem", navodi.
Neprijatno i nezgodno
Profesor Bešić ističe da je "vlast sada trenutno u neprijatnoj situaciji, a opozicija u nezgodnoj situaciji".
"Nije prijatno ovo što se dešava u Evropskom parlamantu. Potencijalni potezi koji će doći od pojedinačnih država i zvaničnika Evropske unije neće bitno da promeni ni stav ni ponašanje ove vlasti jer to nije u njihovom duhu ali će to povećati cenu koju će oni morati da plate na drugim ekonomskim i drugim političkim perifernim poljima kako bi sanirali tu vrstu štete kada je reč o njihovom statustu u očima međunarodne zajednice", objašnjava.
Na pitanje koja su to periferna polja, Bešić kaže - polja ekonomije. Zatim, Kosovo.
"Kosovo je pitanje koje se mora razrešiti u doglednom periodu. I mislim da će Zapad da vrši snažan pritisak na štetu Srbije i na način da ovaj ili bilo koja vlast, bude dovedena u poziciju da tu nema nikakvih mehanizama ili sredstava da se bori da Kosovo bude sastavni deo Srbije. Mislim da će tu ukupnu populaciju u Srbiji, naročito desno biračko telo, a u velikoj meri birače Srpske napredne stranke da dovede u vrlo nezgodnu situaciju i da će to da dovede do deligitimizacije bilo koje vlasti koja bude na tom putu", objašnjava profesor.
Bešić smatra da su stranke desnice u problemu jer su izlazili pojedinačno i razjedinjeno i zbog toga platili skupo cenu.
"Desno orijentisano biračko telo je vrlo ekstenzivno u Srbiji i vrlo snažno i dobar deo tog biračkog tela još uvek glasa za vladajuću stranku, a dobar deo desno orijentisanih birača su opoziciono orijentisani. Ceo taj desni korpus će vrlo negativno da reaguju na po meni očekivana dešavanja na Kosovu koja idu u pravcu konačnog odvajanja Kosova iz suvereniteta Srbije. Srbija tu mora da se bori. To se odnosi i na leve snage. Niko ni sa leve strane neće se složiti sa činjenicom da jedan deo teritorije prosto prepustite, to neće uraditi nijedan politički akter, nijedna vlast", navodi Bešić.
Komentrarišući medijsku "tišinu" kako stanovništvo ne bi bilo informisano o ukidanju srpskih tablica i srpskog dinara na Kosovu, profesor kaže:
"Ako takozvana država Kosovo dobije stolicu u Ujedinjenim nacijama to se više ne može maskirati bilo kakvim medijima. To je nešto što se ne može maskirati."
Sudbina glasova
Preko milion glasača dalo je poverenje opozicionim strankama na decembarskim izborima, a preko milion i po poverenje je dalo vladajućoj partiji.
"Broj pokazuje da postoji jedna varijansa ljudi koji su opoziciono orijentisani i žele da vide drugačiju Srbiju. Državu koja ne negira osnove postulate pravne države i demokratije. Taj broj je trenutno tolliki koliki je. Da li je to dovoljno, ne nije. Daleko od toga da je beznačajno", smatra Bešić.
Vladajuća stranka, smatra profesor, ne može da ignoriše drugu stranu samo zato što ima većinu glasova.
"Ne možete vi zato što imate većinu da ignorišete drugu stranu i da kažete vi mene ne zanimate, zato što su to vaši građani. Oni čine ukupnu varijansu svih građana Srbije i određena prava moraju da budu poštovana bez obzira što su u manjini. Demokratija nije tiranija većine nad manjinom. To je lekcija koja je mnogo puta u istoriji naučena i koja pre ili kasnije mora ovde da se nauči", zaključuje profesor.
POVEZANI VIDEO:
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare