Profesor Đukić o Rio Tintu: Nisam „za“ u ovakvim uslovima

Vesti 29. jul 202113:50 > 15:24 17 komentara
N1

Profesor Tehnološko-metalurškog fakulteta Petar Đukić, govoreći o Rio Tintu, kaže da ima mnogo razloga za bojazan i mnogo nepoznanica u celom projektu. Navodi da u dokumentaciji Rio Tinta, koja je "prilično ubedljiva, postoji dosta indicija da su tehologije usavršene, da će trošiti manje resursa nego što se trošilo u prethodnom rudarstvu", ali dodaje da mi to ne možemo da proverimo. "Ne možemo da osvedočimo i ne možemo da verujemo onima koji će posmatrati, beležiti i registrovati sve u ovoj zemlji. Zato je ovaj trenutak delikatan", naglašava. Kaže da nije protiv toga, ali i nije ni "za" u ovakvim uslovima, pogotovo u ovom trenutku, koji je veoma rizičan, iz više razloga - "najviše jer imamo urušene institucije, jer imamo Vladu koja žuri i koja ubeđuje nekoga".

Đukić je, gostujući u emisiji N1 Studio Live, rekao da je opravdano nezadovoljstvo ljudi koji protestuju. „U ovom slučaju ima mnogo razloga za bojazan, iako se o ovom projektu zna samo da se ništa pouzdano ne zna“, kaže profesor.

On navodi da je istina nepoznanica u ovom slučaju i da se radi o kontroverznoj temi.

Povezano:

„Hoćemo da dođe jedna kompanija, da nam napravi rudnik, da nam donese na desetine milijardi evra ili dolara, da nam zaposli hiljade ljudi, da imamo očuvanu životnu sredinu, da imamo rudnike, industriju, da proizvodimo i električne automobile, možda i leteće jednog dana, ne znam šta je sve u nečijoj glavi… Ali znam da je to jedna idealistička koncepcija koja dolazi sa političke ili ideološke sfere. S druge strane, imamo bunt ekoloških organizacija ili grupa građana koji imaju svoju istinu o tome, i koji znaju šta neće, ali ne znaju u dovoljnoj meri šta hoće. Istina je velika nepoznanica i za njih tamo i za mene“, kaže gost N1.

Navodi da je čitao puno o tome, da ima dokumentaciju Rio Tinta, da ima argumente tih ljudi. Ne zna se ništa, kaže, iz nekoliko razloga, a prvi je jer mi nemamo jedinstvene podatke – „ljudi u buntu iznose jedne podatke, Rio Tinto druge, a Vlada ne iznosi podatke, odnosno vlast iznosi samo podatke koliko će inkasirati i koliko će ljudi biti zaposleno, koliko će dobiti lokalne zajednice, a koliko će biti uvećan rast Srbije“, što je, kako ocenjuje, potpuno van realnosti. Profesor kaže da je perspektiva vlasti, uvek, sagledavanje mogućnosti za razvoj manja od četiri godine, a u ovom slučaju manja od godinu dana. Perspektiva ljudi koji žive tamo je dugoročna i prilično nevesela, dodaje.

Na pitanje da, kada Rio Tinto kaže – spremili smo 2,4 milijarde dolara, da li je to poruka ljudima da je to završena stvar, profesor odgovara da i tu nedostaju informacije. Dodaje da ne znamo na koliko su godina namenjene te 2,4 milijarde – ako će rudnik funkcionisati narednih 15, 30 godina, to je, kaže, onda mala investicija. Vi ne znate, ističe, ni kakvu će dobrobit doneti vašoj naciji, lokalnoj zajednici, u odnosu na štete.

„Principi održivog razvoja su nešto što se uopšte ne sagledava niti tretira u ovim analizama ni sa jedne, ni sa druge strane“, naglašava sagovornik N1.

Upitan da li je opravdano uništiti oranice, zarad 15 godina eksploatacije rude, kaže da je to teško pitanje na koje ne može da odgovori neki stručnjak pojedinačno – već jedan multidisciplinarni tim koji se bavi održivošću.

„Da li mi znamo šta će biti za 10, 15, 20 godina, kolika će biti cena litijuma ili bilo koje rude ili sirovine u svetu, da li će još uvek biti aktuelni električni automobili i njihovi akumulatori na litijum – mi to ne znamo. Oni rizikuju. Svaka multinacionalna kompanija ima projekcije razvoja i ono što je projektovano za  deset i 15 godina ne mora da važi za 30 ili 50 godina koliko se procenjuje da će biti izdašnost ove rude. I zato se njima žuri. Uostalom, oni su proveli ovde u istraživanjima verovatno 15, 16 godina i sada hoće da kapitalizuiju svoj posao, ali i rizik. Najopasnija stvar je što nemamo niti dijaloga niti poverenja u vladu niti normalne institucije, jer su one urušene. Ne funkcioniše ono što bi trebalo da funkciniše kao pravilo igre – da znate koga da pitate nešto i kome da verujete. Bilo kakav tim koji radi procenu uticaja na životnu sredinu, jedan vrlo opskuran koncept koji nije dovoljan sa stanovišta održivog razvoja, to su stručnjaci koji će gledati kakav je uticaj na životnu sredinu, njemu retko ko će da veruje… Naše osnovne institucije – kao što su tužilaštva, sudovi, policija, pa i SANU i univerzitete u izvesnom smislu – su ugrožene, veliko pitanje je kako ćete da sprovedete to da budete objektivni pri svemu tome“, ističe profesor.

Kaže da nije protiv toga, ali i nije ni „za“ u ovakvim uslovima. „Pogotovo u ovom trenutku, koji je veoma rizičan, iz više razloga – najveći deo toga jer imamo urušene institucije, jer imamo Vladu koja žuri i koja ubeđuje nekoga, sve je rešeno, samo treba da se završi taj posao“, kaže profesor.

On kaže da nije glavni problem Rio Tinto, kako se govori u javnosti, jer je to kompanija sa istorijom od oko 100 godina, i dodaje – šta nam govori da ako bi došla neka druga kompanija, na primer ruska, da bi tu stvari bile bolje. „Sve zavisi od naše strukture vlasti, kakav je dogovor postigla sa nekom kompanijom, može da bude neka treća i četvrta, i sve zavisi od toga koliko možemo da verujemo toj vlasti“, dodaje.

Profesor ističe da nema ekonomske aktivnosti koja ne deluje štetno na životnu sredinu – bio to saobraćaj, proizvodnja zdrave hrane ili nešto tako idealno zamišljeno kao nova zelena energija.

Upitan o eventualnom referendumu, profesor kaže da u ovoj zemlji nijedan referendum u poslednjih 30 godina nije prošao, a da se nije desilo da je izglasano ono što je vladajuća struktura ponudila narodu, odnosno da ta alternativa nije potvrđena. „Nisam siguran da nećemo potvrditi u masi ono što vlast ponudi, pogotovo ako nas neko povede negde nekim autobusima, ili ako nas počne kontrolisati po porodicama da li smo izašli na referendum ili nismo, dovoljno je samo to“, zaključio je gost N1 Studio Live.

Celo gostovanje pogledajte u okviru snimka emisije:

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare