Profesor Fakulteta političkih nauka Sians Po iz Pariza Dominik Rejnije izjavio je za N1 da je impresioniran protestima studenata u Srbiji. Ocenjuje da je moguće da će ovaj protest prerasti u globalni jer je zasnovan na demokratskim vrednostima.
N1: Šta mislite o studentskom protestu? Oni zahtevaju pravdu, političku i krivičnu odgovornost. Kraj korupcije, to su demokratske vrednosti, zar ne?
Rejnije: Ovaj pokret je impresivan svojom snagom, brojem ljudi koji učestvuju u protestima i svojim miroljubivim karakterom. I vrednosti koje ste pomenuli su čiste vrednosti. Niko ne može da bude protiv tih vrednosti. Te vrednosti okupljaju mnogo ljudi jer su to vrednosti koje svi žele da brane, naravno. To su demokratske vrednosti. Ali mislim i da su to vrednosti društva koje želi da ostane povezano, koherentno i koje mora da garantuje njihovo poštovanje. Ono što me posebno impresionira jeste spontanost ovog protesta. On je originalan, autentičan i snažan – i zbog toga ga nije moguće ignorisati.
N1: Kakvi su utisci u Francuskoj o ovom protestu?
Rejnije: Počinjemo u Francuskoj sve više da pričamo o ovom pokretu koji se dešava u Srbiji. Prvi utisak je veoma pozitivan, jer su to mladi ljudi, jer vidimo da cela zemlja podržava te mlade. Vidimo starije generacije koje dolaze da im pomognu, da ih podrže, donose obroke, pomažu da se plati šta treba, to je jednostavna, snažna, iskrena solidarnost – i to je vrlo popularno. Počinjemo da više pažnje obraćamo na ovaj pokret i mislim da će u Francuskoj postajati sve popularniji. Ta iskrenost i zajedništvo su snažna poruka. Mislim da će pokret postajati sve poznatiji i cenjeniji i u Evropi.
N1: Govori se o formiranju prelazne vlade. Kakvo je vaše mišljenje o tom konceptu? Mislite li da je to najbolje rešenje za vreme krize, za jednu zemlju?
Rejnije: Čini mi se da snaga ovog pokreta ne dozvoljava da bude ignorisan. Mora da se odgovri na zahteve. Suviše je snažan da bi prošao bez odgovora. I zato smatram da bi vlasti morale da iznesu predlog demonstrantima – da li to bila prelazna vlada ili nešto drugo… Kada je reč o detaljima tog oblika vlasti, mislim da debata tek počinje. Ali vlast ne sme da stvara sporedne teme i polemike da bi skrenula pažnju sa pokreta. Nadam se da će vlada biti razumna u tom pogledu, jer snaga protesta zahteva razuman i umeren odgovor.
N1: Trenutno vidimo slične proteste u Turskoj, Makedoniji, takođe protiv korupcije. Kako vi vidite celokupnu situaciju u regionu Balkana?
Rejnije: Balkan je istorijski osetljiv region – „bure baruta“, kako se često kaže. Nestabilnost ovde može da ugrozi ceo kontinent. Ali ono što je novo jeste da ove proteste predvode mlade generacije, i to mirno. One ne traže haos, već promene. A što je još snažnije, imaju podršku starijih generacija. Vidimo nove generacije koje shvataju da se svet menja i žele da učestvuju u njegovom oblikovanju – u ime slobode, odgovornosti, morala, protiv korupcije. To je potencijalno globalni pokret koji ne mora stati samo na Balkanu. To može biti veoma, veoma snažan pokret i može prevazići granice Balkana. Možda počinje ovde, ali može da se proširi širom sveta tamo gde je to potrebno.
N1: Da, u Grčkoj takođe postoji protest zbog istih razloga.
Rejnije: Upravo tako. Uveren sam u jedno: da su nove generacije sposobne da ponesu tu vrstu zahteva. I snagom mladosti i iskrenošću tih, koliko mi se čini, spontanih pokreta – mislim da je ovaj pokret na neki način nezaustavljiv.
N1: U svetu ima puno promena. Donald Tramp je uzdrmao odnose u Evropi i Evropa se još nije snašla. Mislite li da će se pronaći u nekom trenutku?
Rejnije: To je apsolutno neophodno. Moja analiza je da Tramp trenutno ruši mnogo toga, ali ništa još ne gradi. Možda će učiniti nešto, ali za sada je to haos. A haos ne može dugo da traje. Opasan je. Možda Tramp ima neku ideju – ja je za sada ne vidim. Ali moguće je da nove generacije na Balkanu, posebno u Srbiji i drugde, instinktivno osećaju da ovaj haos pruža priliku da se progovori, da se zatraži odbrana važnih vrednosti koje ste pomenuli.
N1: Mislite li da Tramp može da promeni svetski poredak?
Rejnije: Mislim da je Tramp već promenio svetski poredak, jer ga je preokrenuo, na neki način uništio. To je gotovo. Gotovo je. Svetski poredak koji je nastao 1945. godine, po mom mišljenju, više ne postoji. Čak i ako Tramp napravi korak unazad, ne može se to popraviti. Ne može tako lako da se obnovi ono što je uništeno.
Dakle, sada imamo kolektivnu obavezu – čovečanstvo, države, narodi – da osmislimo novi poredak kako bismo osigurali da živimo u svetu koji je uređen, koji se zasniva na pravu i vrednostima koje treba da branimo i koje delimo. A to su upravo vrednosti koje ja prepoznajem u ovom pokretu koji se danas vidi u Srbiji.
N1: Mislite li da je mir u Ukrajini moguć?
Rejnije: Mir u Ukrajini je neophodan. Moja analiza je da postoji zemlja agresor – to je Rusija. I postoji zemlja koja je napadnuta – to je Ukrajina. Dakle, mir je potreban jer Ukrajinci imaju pravo na njega. Ali mir koji ne bi priznao da postoji agresor (Rusija) i napadnuti (Ukrajina), ne bi bio pravi mir. To bi bila pauza, priprema za nove sukobe u budućnosti. Kada se mir ne pripremi pažljivo, kada se ne zaključi kako treba, znamo šta se desi: rat se brzo vraća.
N1: Šta će se desiti kada Tramp ode?
Rejnije: Mislim da, kada Tramp ode – bilo da bude zamenjen na kraju mandata ili da tokom mandata naiđe na velike teškoće, što već počinje – to neće biti dovoljno. Ono što je uništeno neće moći da se popravi. Čak i ako posle Trampa dođe razumniji, umereniji i pozitivniji predsednik SAD, neće moći da povrati ono što je izgubljeno. Sada svi zajedno imamo obavezu da izgradimo novi poredak koji će zameniti stari koji više ne funkcioniše.
N1: Uloga Francuske je veoma važna. Kako vidite mogućnost da Pariz zaista pošalje snage u Ukrajinu?
Rejnije: Tačno je, slažem se s vama, iako je to moja zemlja – uloga Francuske je danas značajna. Francuska, uz predsednika Makrona, pokušava da teži ka prihvatljivom miru i odbrani Ukrajine. U Francuskoj se govori o slanju trupa radi zaštite Ukrajine, ali da to ne radi sama, već zajedno s Britanijom, Norveškom, Poljskom i drugim zemljama koje bi poslale trupe. To mi deluje kao nešto neophodno. Ne možemo da umirimo Ukrajince bez prisustva trupa koje bi ih štitile, koje bi garantovale da neće biti nove ruske agresije. U suprotnom, to nije iskrena ponuda mira. To bi bilo previše u korist Putina. Znamo njegove agresivne namere.
N1: Evropa ima mnogo toga da menja u oblasti bezbednosti. Šta mislite o toj temi?
Rejnije: Lično sam veoma za EU. Ali od njenog osnivanja, posle 1945. godine, kada su se desili strašni masakri koje poznajemo, EU je verovala da može biti potpuno miroljubiva zajednica koja posluje sa svima, demokratska, i koja ne mora da se bavi pitanjem vojne odbrane, sile. Znamo – i u Srbiji, i u Francuskoj, i u Evropi – da je istorija tragična i da su strašni sukobi česti. Nije razumno za Evropu – i to je bila njena greška – da ne razmišlja o svojoj zaštiti i zaštiti svojih saveznika i prijatelja, i to, ako treba, silom. To je zaokret koji Evropa mora sada da napravi. Ako ne napravi taj zaokret, bojim se da će Evropa nestati.
N1: Za kraj, u Francuskoj se mnogo toga dešava u političkoj sferi. Ekstremna desnica je prisutna. Šta će se desiti ako dođu na vlast?
Rejnije: Da, imate pravo, to je hipoteza koju treba razmotriti. Danas je ekstremna desnica, Nacionalno okupljanje, najjača partija u Francuskoj. Dakle, vaša hipoteza je opravdana. Naravno, postoje elementi koji bi bili veoma zabrinjavajući ako bi se to dogodilo.
Ali treba reći i da nova geopolitička situacija, potreba za većom vojnom odbranom, prisustvo u inostranstvu – možda i u Ukrajini – postoji i u francuskom javnom mnjenju. Francuzi žele da budu bolje zaštićeni, bolje naoružani i podržavaju odbranu Ukrajine. Manje su za slanje vojnika, ali jesu za odbranu Ukrajine. Po svim tim pitanjima, Marin Le Pen i Nacionalno okupljanje su u suprotnosti sa javnim mnjenjem – za sada. I ako se to nastavi, mislim da će imati ozbiljan problem na predsedničkim izborima.
Nije isključeno – a vaša hipoteza je vrlo verovatna – da Marin Le Pen izgubi 2027. godine, jer neće uspeti da odgovori na istorijski trenutak koji predstavlja ova kriza u Evropi, a naročito u Ukrajini.
Koje je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare